Znate li šta dijete nasljeđuje od bake i dede?
Ako uzmemo u obzir da svaka osoba ima dva biološka roditelja, i po dva para baka i djedova, to znači je zapravo svako od nas ima u sebi i neke gene baka i djedova, ali ne u podjenakoj mjeri.
Kada je riječ o roditeljima, svako dijete dobija tačno po polovinu genoma od oca i polovinu od majke, ali je poznato da, recimo, pol djeteta zavisi od očevih gena, kao i da njegovi geni više utiču na inteligenciju, sklonost ka mentalnim problemima, visinu. Geni majke, s druge strane, umnogome određuju da li će dijete biti gojazno, kakve će imati obrasce spavanja, kako će stariti.
Dakle, kada je riječ o genima koje dijete dobija od oca i majke, tu se mnogo toga već i zna, ali se stvari komplikuju kada se "zaviri" u gene koje dobija od baka i djedova.
Uobičajeno je da ljudsko biće ima 23 para hromozoma, od kojih su 22 para autozomni hromozomi i jedan par su polni. Ali, dok su geni majke i oca u jednakoj mjeri raspoređeni kod djeteta, za svaki hromozom koji naslijedi od jednog roditelja, ima 50 odsto šanse da dobije kopiju od svog deke i 50 odsto šanse da dobije kopiju od svoje bake. To znači da dijete ne nasljeđuje hromozome samo od jedne ili druge bake i djeda, tako da je sasvim izvjesno da ima različit udio gena od dvije bake i sva djeda.
Geni se kopiraju u segmentima, tako da usljed ukrštanja gena blizu kraja hromozoma dovodi do toga da dijete naslijedi jedan mali segment od jedne bake i djeda, a veliki segment od drugog para bake i djeda. Dakle, različite stvari utiču na to koliki će udio gena mališan naslijediti od majčinih, a koliki od očevih roditelja, a jedino što je sigurno je da udio gena od bake i djeda po majci mora da bude 50 odsto i isto toliko od bake i djeda po ocu.
Drugim riječima, ako dijete ima više od 25 odsto gena bake po majci, onda mora imati manje od 25 odsto od djeda po majci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
