Na Zemlji sve manje životinja, biljaka i pijaće vode

national geographic
Foto: pixabay

Poslije tri godine istraživanja, zaključak je da stvari nigdje ne stoje dobro.

Predsjednik istraživačkog tima Robert Votson rekao je da rad nije bio posvećen samo živim bićima, već i kako Zemlju održati nastanjivom za ljude, jer se naša vrsta oslanja na biodiverzitet za hranu, pijaću vodu i javno zdravlje.

"Trenutno stanje podriva blagostanje širom planete, i dugoročno nam prijeti u pogledu hrane i vode", naveo je Votson u intervjuu.

Prema njegovim riječima, ono što se dešava je nusprodukt sve bogatijeg i sve naseljenijeg svijeta.

Ljudima treba više hrane, više vode, više energije i više zemlje, a način na koji je društvo to pokušalo da ostvari se odrazilo na biodiverzitet, naveo je naučnik.

Važna staništa su podijeljena, strane vrste su preplavile mnoga mjesta, hemikalije štete biljkama i životinjama, močvare i mangrovi koje uklanjaju zagađenje nestaju, a u morima i okeanima se lovi previše ribe, tvrdi Votson.

Kako je rekao, ljudski izazvane klimatske promjene i globalno zagrijavanje će uskoro pogoditi biodiverzitet kao svi drugi problemi zajedno.

Izvještaji predvidjaju da će, ako se trenutni trendovi nastave, na američkom kontinentu do 2050. biti 15 odsto manje biljaka i životinja nego što ih je sada, u Aziji do 2048. više neće biti ribe za komercijalni ribolov, Afrika bi do 2100. mogla da izgubi polovinu nekih vrsta ptica i sisara, a da je više od četvrtine vrsta koje žive samo u Evropi ugroženo.

Votson kaže da su izgledi sumorni ako se društvo ne promijeni, ali da je to moguće.

"Nekim vrstama prijeti izumiranje. Drugih je sve manje. To će biti usamljenije mjesto u odnosu na današnji prirodni svijet. To je moralno pitanje. Da li ljudi imaju pravo da ih dovedu do izumiranja", naveo je on.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Zašto pričamo u snu?
Zašto pričamo u snu?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana