Kubanka koja je utrla put princezama iz naroda

Agencije
Foto: Agencije

Marija Tereza od Luksemburga bila je jedna od prvih „autsajderki“ koje su, bez aristokratskog porijekla, ušle u jednu kraljevsku porodicu.

Ovo je priča o njoj.

Sonja i Mete Marit od Norveške, Silvija od Švedske, Maksima od Holandije, Meri od Danske, Kejt Midlton, Megan Markl... Danas je dug spisak kraljica, budućih kraljica i princeza koje su potekle iz običnog naroda. Tih osamdesetih godina prošlog vijeka to baš i nije bio slučaj. Najpoznatija od svih bila je holivudska diva Grejs Keli, za koju se teško može reći da je bila nepoznata, kada se pedesetih godina udala za princa Renijea Trećeg od Monaka.

Kada su za životne saputnice izabrali žene bez „plave krvi“, i norveški kralj Harald i švedski kralj Karl Gustav suočili su se sa lavinom protivljenja, predrasuda i osuda, ali je ljubav na kraju pobijedila. Ipak, primjeri kraljice Sonje i kraljice Silvije predstavljali su mnogo više izuzetak nego novo pravilo u krugovima evropske aristokratije.

Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, vitki plavooki Anri, veliki vojvoda od Luksemburga, tada nasljednik prijestola male evropske države, u aristokratskim krugovima važio je za jednog od poželjnijih neženja. Bio je sportski tip, igrao je tenis, plivao, jahao.... Šuškalo se uveliko o mogućem i poželjnom braku sa lijepom Karolinom od Monaka, najstarijom ćerkom Grejs i Renijea.

Ali, sudbina nije tako htjela, a na veliku žalost mnogih bljedunjavih plemićkih kćeri, vojvodi je za oko zapela njihova sušta suprotnost – temperamentna Kubanka, nižeg stasa, tamnih očiju i iskričavog pogleda, koju je upoznao tokom studija u Švajcarskoj.

Marija Tereza Mestre i Batista rođena je u Havani 1956. u bogatoj buržoaskoj porodici španskog porijekla, koja se već tri godine kasnije preselila u SAD, jer joj je tokom kubanske revolucije imovina u toj zemlji konfiskovana.

Marija Tereza je odrasla u Njujorku i u Švajcarskoj, a studirala u Ženevi, gdje joj se, osim sticanja diplome desila i – ljubav. Upoznala je luksemburškog prestolonasljednika i zaljubila se, iako je kasnije priznala da nikada nije vjerovala da bi tako nešto moglo da joj se dogodi.

Njena početna nevjerica da bi brak sa plemićem mogao da uspije nije bila jedina prepreka njihovoj vezi. Anrijevi roditelji konzervativnih shvatanja bili su izričito protiv, pogotovo majka, belgijska princeza Žozefina Šarlota.

Kada je Anri zaprijetio da je spreman da se zbog ljubavi odrekne i krune, pomoći nije bilo. Roditelji su pristali i objavljene su zaruke, iako Luksemburžani nisu imali pojma da prestolonasljednik ima djevojku.

Vjenčanje je obavljeno 14. februara 1981, na Dan zaljubljenih, datum koji je za mladence oduvijek imao posebno značenje. Uprkos hladnim odnosima mlade i svekrve, koji su potrajali sve do smrti velike vojvotkinje, Marija Tereza je na vjenčanju nosila njenu tijaru, sa dijamantima iz Konga, koja je pripadala belgijskoj kraljevskoj porodici.

Kažu da je od kubanskog lidera Fidela Kastra na poklon dobila veliki buket crvenih ruža i šećerne trske.

Odnosi sa svekrvom ostali su napeti do te mjere da je 2000. godine sazvala konferenciju za novinare na tu temu.

Ipak, lijepu Kubanku su zavoljeli i prihvatili, kako pripadnici kraljevske porodice, tako i stanovnici vojvodstva. Tome je doprinijela činjenica da je kao osoba izuzetno šarmantna i obrazovana, ali nije odmoglo ni to što potiče iz bogate porodice i povrh svega što je, poput 97 odsto Luksemburžana – katolikinja.

Anri i Marija Tereza su u srećnom braku već 41 godinu i imaju petoro djece – četiri sina i jednu ćerku, kao i petoro unučadi. Nasljednik krune je najstariji sin Gijom koji je oženjen i ima dvogodišnjeg sinčića. Mali Šarl će jednoga dana naslijediti djedu i oca i sjesti na tron Luksemburga.

Marija Tereza sa velikim simpatijama gleda na mlađu generaciju „princeza iz naroda“, koje su potekle iz građanskih porodica, i ima prema njima zaštitnički odnos. Podsjeća da su upravo kraljice Sonja i Silvija i ona utrle put novom načinu razmišljanja i doprinijele prevazilaženju vjekovnih predrasuda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Zašto pričamo u snu?
Zašto pričamo u snu?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana