Šta treba, a šta nikako ne smijete da radite tokom velikih vrućina
Stiglo nam je ljeto, a s njim i velike vrućine, koje skoro svi, i stari i mladi, veoma teško podnose. Visoke temperature izazivaju zdravstvene probleme kod velikog broja ljudi.
Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom), starije osobe, deca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva, koje su posebno osjetljive na vrućinu, zbog čega treba da se pridržavaju zaštitnih mjera, piše Kurir Stil.
Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo koje najveći dio dana provodi na otvorenom takođe je izloženo opasnosti od štetnog djelovanja sunca (glavobolja, vrtoglavica, slabost), a ugroženi mogu biti i mladi zdravi ljudi koji dugo vremena borave napolju bez adekvatne zaštite. Radi zaštite zdravlja od posljedica izazvanih visokim temperaturama preporučujemo da se pridržavate sljedećih savjeta...
Hidrirajte se
Obavezno je dnevno uzimanje najmanje dva litra tečnosti (voda, supa ili čajevi). Korisno je tokom dana češće piti tečnost u manjim količinama, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića.
Ne izlazite bez šešira
Prilikom izlaska iz doma, starija osoba mora da zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom.
Ništa usko i tijesno
Ne nosite tijesnu obuću ni visoke potpetice. Oblačite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala.
Zdrava hrana
Izbjegavajte pržena, pohovana, slatka i jako posoljena i začinjena jela. Poželjno je konzumiranje sezonskog voća i povrća.
Čuvajte kožu od opekotina
Prilikom boravka napolju (u prirodi i vodi) treba koristiti zaštitne kreme sa što većim UV faktorom.
Oprezno s klimom
U klimatizovanim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima-uređajem) voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature vazduha, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.
U hladu je spas
Starije osobe ne bi trebalo da se izlažu suncu u periodu od 10 do 17 časova, naročito srčani bolesnici i oboljeli od šećerne bolesti i drugih hroničnih bolesti.
Češće kontrolišite pritisak
Osim pridržavanja uputstava ljekara o uzimanju lekova, nužna je češća kontrola krvnog pritiska.
Kada kod ljekara
Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidratacije, suvoće usana i kože znak su uzbune, naročito za osobe koje su bolesne, pa se u tom slučaju bolesnik mora hitno javiti svom ljekaru.
Brinite o starijima
Članovi porodice, prijatelji i komšije starijih osoba trebalo bi da češće kontaktiraju s njima, a u slučaju njihove slabije funkcionalne sposobnosti, čak i po nekoliko puta dnevno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
