Šizoafektivni poremećaj: Kombinacija simptoma šizofrenije i poremećaja raspoloženja

Mr sci dr med Aleksandar Pejić
Šizoafektivni poremećaj: Kombinacija simptoma šizofrenije i poremećaja raspoloženja

Jeste li se ikada zapitali kako je živjeti između dva mentalna svijeta, gdje se simptomi šizofrenije prepliću sa simptomima poremećaja raspoloženja?

Šizoafektivni poremećaj je upravo to – složeno stanje koje kombinuje elemente šizofrenije i poremećaja raspoloženja, stvarajući izazove u svakodnevnom životu.

Šta je ovaj poremećaj i kako se može prepoznati i upravljati njime?

Šizoafektivni poremećaj je mentalno stanje koje karakterišu simptomi šizofrenije poput halucinacija ili deluzija, uz simptome poremećaja raspoloženja poput depresije ili manije.

Ova kombinacija čini poremećaj jedinstvenim i često izazovnim za dijagnozu.

Moj pacijent, zvaćemo ga Marko, 28-godišnji grafički dizajner, dugo je osjećao da njegovo mentalno zdravlje oscilira između dvije krajnosti.

Ponekad bi imao osjećaj potpune euforije i preplavljenosti idejama, dok bi u drugim trenucima bio opsjednut sumornim mislima i osjećajem da ga neko prati. Tek kada je potražio pomoć i dobio dijagnozu šizoafektivnog poremećaja, shvatio je da njegova iskustva imaju ime i da nije sam.

Simptomi šizoafektivnog poremećaja

Simptomi šizoafektivnog poremećaja mogu varirati u intenzitetu i trajanju, ali se obično dijele na dvije kategorije: simptome šizofrenije i simptome poremećaja raspoloženja.

Simptomi šizofrenije:

1. Halucinacije – Osobe mogu čuti ili vidjeti stvari koje drugi ne primjećuju.

2. Deluzije – Nepravilna uvjerenja koja nisu zasnovana na stvarnosti, poput osjećaja progonjenosti.

 3. Neorganizirano razmišljanje – Govor može biti konfuzan ili nepovezan.

Simptomi poremećaja raspoloženja:

1. Depresivne epizode – Osjećaj duboke tuge, umor i gubitak interesa za aktivnosti.

2. Manične epizode – Pretjerana energija, malo potrebe za snom, impulsivne odluke.

Kako prepoznati i upravljati šizoafektivnim poremećajem?

1. Potražite profesionalnu pomoć: Prvi korak ka razumijevanju i upravljanju šizoafektivnim poremećajem je konzultacija s psihijatrom. Psihijatri mogu propisati kombinaciju lijekova poput antipsihotika i stabilizatora raspoloženja kako bi se smanjili simptomi.

2. Pratite svoje raspoloženje i ponašanje: Vodite dnevnik svojih emocija, simptoma i okidača. To može pomoći u prepoznavanju obrazaca i identifikaciji faktora koji pogoršavaju simptome.

3. Razvijte zdrave životne navike: Redovan san, uravnotežena ishrana i umjerena fizička aktivnost mogu pozitivno uticati na stabilizaciju raspoloženja i smanjenje stresa. Održavanje dnevne rutine može pomoći da se osjećate u kontroli nad svojim životom. 4. Koristite podršku iz okoline: Razgovor s prijateljima i članovima porodice o vašem stanju može olakšati osjećaj izolacije. Podrška drugih je ključna za emocionalnu stabilnost.

5. Učite tehnike opuštanja: Meditacija, tehnike disanja i joga mogu pomoći da smirite um i smanjite tjeskobu. Redovno opuštanje može pomoći u sprečavanju maničnih i depresivnih epizoda.

Život sa šizoafektivnim poremećajem

Važno je znati da šizoafektivni poremećaj, iako izazovan, nije prepreka ka ispunjenom životu. Uz odgovarajući tretman, podršku i svakodnevne strategije upravljanja, moguće je održati kvalitetan život.

Kao što je rekao poznati autor Haruki Murakami: "Kad oluja prođe, ne sjećaš se kako si preživio... Ali jedno je sigurno: kad izađeš iz oluje, više nisi ista osoba koja je ušla."

Šta možete uraditi već danas da poboljšate svoje mentalno zdravlje?

Razgovarajte s nekim kome vjerujete, istražite tehnike relaksacije ili započnite vođenje dnevnika. Svaki korak, ma koliko mali bio, vodi vas ka stabilnosti i boljem razumijevanju sebe.

Prepoznajete li neke od ovih simptoma kod sebe ili bliske osobe? Koji je prvi korak koji možete preduzeti ka traženju podrške?

Šta biste voljeli saznati više o šizoafektivnom poremećaju i kako njime upravljati?

Autor je specijalista psihijatrije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana