Netolerantni ste na laktozu, a obožavate sireve – ipak možete da uživate u njima

GS
Foto: Ilustracija

Od netolerancije na laktozu, mliječni šećer, pati čak 70 odsto svjetske populacije.

Italijanski naučnici u nedavno objavljenom istraživanju otkrivaju koje sve vrste sireva ne sadrže mliječni šećer i mogu ih slobodno konzumirati i osobe koje imaju taj problem.

Intolerancija na laktozu je veoma čest poremećaj varenja, mnogo češći nego što se pretpostavljalo. Osobe sa ovim poremećajem imaju probavne smetnje kada konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode. Prema nekim procjenama, od ovog problema pati čak 70 procenata stanovništva.

Ovaj poremećaj više je primjetan na azijskom i afričkom kontinentu, a nešto manje u Evropi i Severnoj Americi. Najmanje je prisutan u Skandinaviji.

Zbog toga je u svijetu zabilježen značajan porast tržišta proizvoda bez laktoze. Samo u prošloj godini ovo tržište je poraslo za gotovo sedam procenata.

Kada se otkrije intolerancija na laktozu, najčešća greška je drastično eliminisanje svih mliječnih proizvoda iz ishrane, u uvjerenju da svi oni sadrže laktozu. Međutim, moguće je izbjeći nepotrebna ograničenja i ponovo uživati u njihovom ukusu. Ovo potvrđuje istraživački projekat naučnika sa Univerziteta u Pizi, koji je objavljen prošlog mjeseca u naučnim časopisima.

Tim stručnjaka istraživao je stvarne količine laktoze u sirevima sa zaštićenim porijeklom. Procjenjuje se da u Italiji polovina stanovništva ima netoleranciju na laktozu. Do sada se vjerovalo da isključivo stariji sirevi, u kojima je proces zrenja trajao više od 30 mjeseci, u sebi ne sadrže laktozu.

Ispitivano je tridesetak sireva, uglavnom italijanskih, ali i nekoliko onih čije je porijeklo iz drugih evropskih zemalja.

Korišćene su najosjetljivije i specifične analitičke tehnike (oko 140 analiza u dve akreditovane eksterne laboratorije), koje su u stanju da otkriju rezidualni sadržaj laktoze manji od 0,001%.

Utvrđeno je da gubitak laktoze u siru nije isključivo posljedica procesa zrenja, već je uglavnom određen djelovanjem mliječnih fermenata, koji se pretvaraju u mliječnu kiselinu.

Zrenje, koje se do sada smatralo glavnim uzrokom smanjenja laktoze, stoga zauzima sekundarno mjesto, a njegova uloga se redefiniše posebno u mekim sirevima. U zaključku, ovaj istraživački rad je pomogao da se identifikuju i neki novi sirevi sa zaštićenim porijeklom koji ne sadrže laktozu.

Na spisku sireva koji su prošli test i imaju manje od 0,001 procenat mliječnih šećera su mnogi poznati italijanski brendovi: grana padano, parmiđano ređano, pekorino, gorgonzola, provolone, ali i francuski bri, švajcarski ementaler i grijer, te engleski čedar.

Međutim, ne treba zanemariti ni varijabilnost koja se može pojaviti u okviru istog sira sa zaštićenom oznakom porijekla, što utiče na sastav. Zato bi bilo neophodno da svaki sir sadrži i oznaku da li u njemu postoji mliječni šećer ili ne.

Poboljšano označavanje proizvoda bez laktoze je neophodno da bi se kontrolisao ovaj zdravstveni poremećaj, izbjegli nedostaci u ishrani i zadovoljile potrebe rastućeg segmenta potrošača, zaključuju italijanski istraživači.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana