Naučnici poručili: Ako želite dug život, ne slušajte savjete stogodišnjaka
Titulu najstarije osobe svijeta je imala Marija Branjas Morera, koja je doživjela čak 117. godinu.
Sada, nakon što je preminula, mnogi žele da znaju šta treba da urade da bi doživjeli tako duboku starost.
Možda djeluje logično da odgovor tražimo u navikama ljudi koji su prešli stotu godinu, ali naučnici upozoravaju da njihove savete možda ipak ne bi trebalo pratiti ako želimo dugovečnost. Štaviše, neki savetuju da radimo poptuno suprotno.
Ljudi koji dožive duboku starost često dijele neobične savjete za dugovečnost, piše RT Balkan.
Prema Ginisovoj knjizi rekorda, Marija Branjas je vjerovala da njena dugovječnost proizilazi iz "reda, mira, dobrih odnosa sa porodicom i prijateljima, veze sa prirodom, emocionalne stabilnosti, bez brige, žaljenja, uz puno pozitivnosti i držanja podalje od toksičnih ljudi".
Ovo sigurno zvuči kao dobar "recept" za život bez stresa, što može biti faktor dugovječnosti. Ali da li bi trebalo tako lako da povjerujemo u iskustva drugih?
Istina je da naučnici još uvijek pokušavaju da razjasne zašto neki ljudi mogu da žive više od 100 godina, ali samo jednog, "tačnog" odgovora nema. Neki smatraju da postoje dvije moguće teorije, koje se međusobno ne isključuju, prema Ričardu Farageru, profesoru biogerontologije na Univerzitetu u Brajtonu.
Prva teorija je da su neki pojedinci u suštini samo imali više sreće. Drugim riječima, samo zato što su stogodišnjaci imali određene navike, to ne znači da su baš te navike pokretale njihovu dugovečnost.
"Samo zato što su neki možda preživeli pušenje 60 cigareta dnevno ne znači da je to dobro za zdravlje", rekao je Farager, prenosi "Gardijan".
Druga teorija je genetika, to jest da stogodišnjaci imaju specifične genetske karakteristike pomoću kojih su sposobni da žive duže od prosječnog čovjeka.
Koja god teorija da je u pitanju, obe podržavaju isto upozorenje: Nikada ne primjenjujte savjete stogodišnjaka o zdravlju i načinu života.
"Ono što uglavnom vidite kod većine stogodišnjaka - a to su generalizacije - ne vježbaju mnogo, često je njihova ishrana prilično nezdrava", kaže profesor, napominjući da su neki stogodišnjaci bili i pušači. Ovo je suprotno u odnosu na mnoge epidemiološke dokaze o tome kako da produžite očekivani životni vijek", rekao je profesor, dodajući da je jedno veliko istraživanje pokazalo da ako ne pušite, vežbate, pijete umereno i jedete pet porcija voća i povrće dnevno može da produži očekivani životni vek za čak 14 godina. S obzirom da mnogi stogodišnjaci rade barem jednu od ovih nezdravih stvari, a još uvijek se osjećaju dobro, to samo govori da: Ili imaju sreće ili imaju veoma dobru genetiku“, zaključio je profesor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
