Nanoplastika na vrhu lanca ishrane – da li treba da brinemo

GS
Foto: Ilustracija

Najnovija studija pokazuje kako nanoplastika lako može na vrh lanca ishrane.

Nanoplastika iz zemljišta prvo dođe do biljaka, odatle se prenosi na insekte pa se dalje širi lancem ishrane.

Kao što je slučaj sa teškim metalima u okeanu, nanoplastika – plastične čestice manje od jednog mikrometra – postala je dio lanca ishrane. Dio te plastike se toliko usitnio, ali nije se razgradio, i taj nerazgrađeni dio završio je u zemlji.

Istraživači iz cijele Evrope sa biologom Fazelom Monihom sa Univerziteta Istočne Finske na čelu, izmiješali su sićušne čestice polistirena i polivinilhlorida od 250 nanometara sa zemljom u kojoj je posijana zelena salata.

Poslije 14 dana, u zelenu salatu su stavili larve crne mušice, kojima su kasnije nahranili ribu čije stanje su pratili u laboratoriji.

Pošto je nanočestice teško detektovati zbog stalnih promjena, istraživači su rijetki element gadolinijum ugradili u sićušnu plastiku kako bi lakše pratili njeno kretanje u lancu ishrane.

Rezultati su pokazali nanoplastiku u škrgama, jetri i crijevima ribe, u ustima i crijevima insekata kao i u listovima zelene salate.

Ali ne ponaša se sva plastika isto dok putuje kroz lanac ishrane: zelena salata je upila manje polistirena.

„Naši rezultati pokazuju da zelena salata apsorbuje nanoplastiku iz zemlje i prenosi je u lanac ishrane. Prisustvo sitnih čestica plastike u zemljištu moglo bi biti povezano sa potencijalnim zdravstvenim rizikom za biljojede i ljude ako se utvrdi da se ovi nalazi mogu odnositi i na druge biljke, usjeve i na polja“, istakao je biolog Fazel Monih sa Univerziteta Istočne Finske.

Mikroplastike, uključujući i nanoplastiku, ima u svakom okruženju, od najdubljih okeanskih rovova do najviših planina i najudaljenijih dijelova Antarktika. Ima je u hrani, vodi i vazduhu.

Mikroplastika unosimo svakodnevno, ali nema potrebe da paničimo: u malim količinama nije opasna po zdravlje, ali visoki nivo koncentracije treba da nas zabrinu.

Mogu biti toksične kako kod biljaka, tako i kod beskičmenjaka i kičmenjaka, prenosi RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana