Možemo li da se razbolimo od stresa i nervoze
Sigurno ste barem jednom u životu čuli kada kažu „sve je to posljedica stresa". U ovome postoji istina, stres, nervoza, bijes i ljutnja, mogu se nepovoljno odraziti i na cjelokupno zdravlje i pojačati rizik od psihosomatskih bolesti.
Ipak, to ne znači da treba da ignorišemo simptome i signale, kako uma, tako i tijela.
Kako prenosi Sensa, ruski psihoteraput Eva Andrejeva ističe da je psihičko stanje važan faktor koji utiče kako na objektivne pokazatelje fizičkog stanja tijela, tako i na subjektivnu procjenu, odnosno naše blagostanje.
Ukoliko dugo doživljavamo neku negativnu emociju, bilo da je to strah, anksioznost ili uzbuđenje, u tijelu počinju da se oslobađaju određeni hormoni, mijenja se hormonski status.
Negativne emocije aktiviraju simpatički nervni sistem, a to može dovesti do ovećanja otkucaja srca, suženja krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.
Na primjer, osobe koje se suočavaju sa anksioznošću često se žale na tahikardiju. Osjećaj ubrzanog rada srca se obično javlja kada je osoba u opasnosti, ima osjećaj kao da mora da pobjegne.
Da biste to učinili, mišićima je potrebno više krvi, što znači da srce treba da poveća učestalost kontrakcija. Kada opasnost prođe, puls se vraća u normalu.
Ovo fizičko stanje postoji još od praistorije kada su ljudi bježali od opasnosti, divljih životinja kako ne bi postali plijen. Zbog napetosti dolazi do vazospazma, pritisak raste, puls se ubrzava.
Anksioznost ovdje nije uzrok bolesti, već samo pokazatelj kako se mentalno stanje može manifestovati na fizičko kroz razne senzacije.
Najčešće psihosmatske bolesti koje nastaju kao uticaj neprijatnih emocija na fizičko zdravlje su kožna oboljenja, bolesti gastrointestinalnog trakta (najčešće čir na želucu), bolesti disajnih organa (astma), visok krvni pritisak, povišen rizik od bolesti srca, šećerna bolest, reumatske bolesti, alergijske reakcije, ginekološke bolesti (bolne menstruacije, spontani pobačaji) itd.
Najčešći okidači za psihosomatske bolesti su pojačan i konstantan stres, nezadovoljene potrebe, negativne misli, stalan osjećaj krivice, ljutnja, bijes, impulsivnost, traume, osjećaj bespomoćnosti itd.
Um i tijelo podjednako utiču jedni na druge. Dakle, svaka fizička bolest ima emocionalni pandan, negativnu emociju. Ako dugo „živi" u čovjeku, negativna emocija se razvija i raste, pa djeluje destruktivno na fizičkom i mentalnom nivou.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
