Kad tijelo govori jezikom anksioznosti: Razotkrivanje psihosomatskih signala

Kada osoba pati od anksioznosti, njezin um može kontinuirano generisati zabrinjavajuće misli i predviđanja, što dovodi do fizičkih simptoma kao što su ubrzan rad srca, znojenje ili mučnina. Ovi simptomi su odgovor tijela na percipiranu, a često preuveličanu prijetnju. Upravo ova sklonost uma da stvara i preuveličava strahove može rezultirati intenzivnijim patnjama nego što bi to bilo suočavanje s stvarnim problemom. Lucije Anej Seneka, poznat kao Seneka Mlađi, bio je rimski filozof, državnik i dramatičar koji je živio u prvom vijeku nove ere. Bio je jedan od glavnih predstavnika stoičke filozofije, koja uči o samokontroli i razumu kao sredstvima za postizanje osobnog mira i mudrosti, u skladu s prirodnim zakonima. Njegova djela i dalje služe kao temelj za razumijevanje ljudskog ponašanja, emocija i etike.

Kao psihijatar sa dugogodišnjim iskustvom, svjedočio sam mnogim situacijama gdje su fizički simptomi pacijenata bili pogrešno interpretirani kao isključivo somatske prirode, dok su zapravo bili manifestacije duboko ukorijenjene anksioznosti. Razumijevanje ovih manifestacija može značajno pomoći porodičnim ljekarima, kao i specijalistima drugih grana medicine, da pruže cjelovitu njegu svojim pacijentima.

1. Gastrointestinalni simptomi:

Anksioznost može uzrokovati niz gastrointestinalnih simptoma koji značajno utiču na kvalitetu života pacijenta. To uključuje:

•          Iritabilni crijevni sindrom (IBS): Česti su grčevi, bolovi u stomaku, nadutost, zatvor ili proljev. Anksioznost može pojačati ove simptome ili čak biti njihov primarni uzročnik.

•          Neprestana mučnina: Osjećaj mučnine, ponekad praćen i povraćanjem, koji nije povezan s gastrointestinalnim bolestima može biti direktna posljedica anksioznosti.

•          Gastroezofagealni refluks (GERB): Anksioznost može pojačati simptome GERB-a, dovodeći do čestih osjećaja žarenja u grudima ili grlu.

2. Kardiovaskularni simptomi:

Simptomi povezani s kardiovaskularnim sistemom mogu biti zastrašujući za pacijente, uključujući:

•          Ubrzan srčani ritam (tahikardija): Anksioznost može uzrokovati osjećaj brzog ili "lupajućeg" srca, često interpretiran kao srčani problem.

•          Bol u prsima: Iako se često povezuje s srčanim oboljenjima, bol u prsima može biti i simptom anksioznosti, stvarajući strah od srčanog udara.

•          Preskakanje srca: Osjećaji kao da srce preskače otkucaje ili ima nepravilan ritam mogu biti posljedica anksioznosti.

3. Respiratorni simptomi:

Anksioznost može uzrokovati osjećaj da ne možete duboko udahnuti, što dovodi do:

•          Kratkog daha: Osjećaj da ne možete u potpunosti udahnuti ili izdahnuti, što može izazvati paniku.

•          Osjećaja gušenja: Osjećaj kao da vam je grlo stegnuto ili kao da ne možete pravilno disati, što može biti vrlo uznemirujuće.

4. Mišićna napetost i bol:

Konstantna anksioznost može dovesti do fizičke napetosti u tijelu, što rezultira:

•          Bolovima u leđima i vratu: Dugotrajna napetost može uzrokovati bolove u leđima, posebno u donjem dijelu, kao i u vratu.

•          Glavobolje: Napetost u mišićima vrata može se proširiti na glavu, uzrokujući tenzione glavobolje i vrtoglavicu.

•          Opšta mišićna napetost: Može dovesti do osjećaja umora ili bolova u različitim dijelovima tijela, često bez očiglednog razloga.

Moguće je da osjetimo „knedlu u grlu“ ili tremor u gornjim i donjim ekstremitetima koji, vrlo često, takođe mogu biti uzrokovani anksioznošću.

Razumijevanje veze između anksioznosti i ovih fizičkih simptoma može omogućiti ljekarima da pruže sveobuhvatniju pomoć, prepoznajući psihološku komponentu fizičkih tegoba. Time se otvara put ka holističkom pristupu liječenju, gdje se tretiraju i um i tijelo, dajući pacijentima najbolju šansu za potpuni oporavak.

Autor je specijalista psihijatrije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.