Jedna vrsta vlakana najbolja za organizam, ali dozvoljeno samo 38 grama dnevno

GS
Foto: Ilustracija

Vlakana su povezana sa manjim rizikom od brojnih hroničnih bolesti kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2, probavna stanja i gojaznost.

Ovo se u velikoj mjeri pripisuje načinu na koji vlakna podržavaju vaše korisne crijevne bakterije koje imaju značajan uticaj na vaše opšte zdravlje.

Istraživanja pokazuju da većina ljudi, posebno u zapadnim zemljama, jede samo oko polovinu svojih minimalnih preporučenih vlakana ili oko 15 grama dnevno.

Vrste vlakana

Postoje dve vrste vlakana: rastvorljiva i nerastvorljiva. Oba su važna za zdravlje i ponašaju se na različite načine u sistemu za varenje. Rastvorljiva vlakna se rastvaraju u vodi i formiraju konzistenciju poput gela. Pomažu u smanjenju povišenog nivoa holesterola i poboljšanju regulacije šećera u krvi. Nerastvorljiva vlakna se ne rastvaraju u vodi i ostaju uglavnom netaknuta dok putuju kroz vaš probavni sistem. Posebno su dobra za smanjenje zatvora, piše Healthline.

Koje namirnice su bogate vlaknima?

Vlakna se prirodno nalaze u cijeloj biljnoj hrani, uključujući voće, povrće, žitarice, orašaste plodove, sjemenke i mahunarke. Više vlakana ima u hrani od cijelog zrna, kao što su testenina od cijelog zrna pšenice i hljeb, nego u bijelim, rafiniranim verzijama ovih proizvoda. Pored toga, dobijate više vlakana jedući cijelo voće i povrće nego pijući sokove napravljene od njih.

Opšte preporuke za unos vlakana su 25 grama dnevno za odrasle žene i 38 grama dnevno za odrasle muškarce. Kod starijih od 50 godina, ovo se mijenja na 21 gram za žene i 30 grama za muškarce dnevno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana