Zašto je sladak doručak loš?

GS
Zašto je sladak doručak loš?

Svi smo čuli da je doručak „najvažniji obrok dana“, ali ne razmišljamo često o tome zašto je to tako. Evo kratkog objašnjenja. Hrana koju jedemo ujutru prva ulazi u naš sistem nakon dužeg perioda posta tokom noći i odgovorna je za stimulaciju metabolizma, balansiranje šećera u krvi i pružanje energije. Drugim riječima, doručak priprema cijeli naš sistem za dan koji je pred nama.

Imajući to u vidu, ima smisla pažljivo razmotriti koje namirnice biramo za početak dana. Na kraju krajeva, ako ono što jedemo direktno utiče na naše fizičko i emocionalno blagostanje tokom cijelog dana, onda bi to trebalo da budu pažljivo odabrane namirnice visokog kvaliteta.

Međutim, nutricionisti kažu da nije samo riječ o izboru tradicionalno „zdravih“ namirnica poput voća i jogurta umjesto krofni i peciva. Takođe je važno razmotriti kako naš doručak utiče na šećer u krvi. Idealno, želimo da ga stabilizujemo odmah i da to tako i zadržimo. Najbolji način da to postignemo? Pripremom doručka bogatog proteinima i vlaknima koji je slan, a ne sladak.

Kako šećer u krvi utiče na mozak? 

Stabilizacija šećera u krvi odmah ujutro donosi brojne prednosti, a sve počinje sa dejstvom na mozak.

- Ćelije u našem mozgu nazivaju se neuronima i oni osjećaju efekte skokova glukoze baš kao i ostatak tijela. Neuroni osjećaju upalu, glikaciju i insulinsku rezistenciju, što se može manifestovati kao 'moždana magla'—gubitak kognitivnih sposobnosti kao što su pamćenje, koncentracija, jezik ili rezonovanje, povećavajući rizik od razvoja bolesti poput Alchajmerove. Da bismo zaštitili naš mozak, važno je dobro se hraniti - objašnjava autorka i biohemčarka Žesi Enšope.

Uvijek doručak, uvijek slan

Da bismo kontrolisali skokove glukoze na koje se Enšop osvrće, od suštinskog je značaja da uvijek započnemo dan slanim doručkom koji se zasniva na proteinima, zdravim mastima i što je najvažnije, ne treba uzimati ništa slatko.

- Ako imate žudnju za šećerom, hronični umor, moždanu maglu, probleme sa spavanjem ili kožne probleme, tada će stabilizacija vaših nivoa glukoze pomoći. Budući da velika većina populacije ima nestabilne nivoe glukoze (neke studije procjenjuju da je to do 80 odsto ljudi), odabir slanog doručka može pomoći - objašnjava Enšop.  

Idealan slani doručak

Šta, zapravo, trebalo da sadrži savršen slani doručak?

- Omlet od dva jajeta sa fetom, sirom i paradajzom je kompletan i izbalansiran obrok koji će spriječiti skokove glukoze koji vode do kasnijeg pada i žudnje - predlaže Enšop, dodajući da će ovakav obrok takođe održati osjećaj sitosti i energičnosti tokom jutra.

Ali to je samo jedan primjer—ne morate svaki dan jesti ovu tačnu kombinaciju za doručak. Svaki slani doručak sa jajima (ili drugim nemasnim proteinima, poput neslađenog jogurta, tofua ili kikiriki putera) koji sadrži vlakna i zdrave masti će biti dobar. Na primjer, tosti od integralnog kiselog testa sa tahinijem i povrćem. Slani ovseni kašasti sa dinstanom spanaćem, jajima, pečurkama i avokadom. Ili čak jedna kašika svježeg sira sa šeri paradajzom, krastavcima, solju i biberom.

Slatko olakšanje

To ne znači da treba da potpuno izbjegavate sve što je slatko.

- Ne moramo se odricati šećera, samo treba da naučimo kada i kako ga jesti s manjim uticajem na naše zdravlje - savjetuje Enšop.

Ona koja nudi puno inspiracije na svom Instagram profilu. Glavna stvar je da spriječimo skakanje šećera u krvi učenjem kako i kada jesti određene namirnice.

- Kada dođe do skoka, naše mitohondrije postaju preopterećene i počinju da proizvode hemikalije zvane slobodni radikali koji oštećuju naše ćelije, mutiraju naš DNK, dovode do oksidativnog stresa i upale. Slatki skokovi ovo čine čak i više od skokova uzrokovanih skrobom. Upala je osnovni uzrok većine bolesti. Tri od pet ljudi umre od bolesti zasnovanih na upali. Zato zapamtite da započnete dan sa solju. A ako zaista želite voće ujutro, to je u redu. Samo ga jedite u cijelom obliku na kraju svog slanog doručka, a ne na početku -  kaže ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana