Namirnice koje će vam produžiti život za 10 godina, tvrde naučnici
Izbacivanje crvenog mesa i mesnih prerađevina u korist više mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova moglo bi da produži životni vijek za više od jedne decenije, kažu rezultati nove studije.
Tim istraživača je uporedio "tipičnu zapadnjačku ishranu" sa "optimalnom ishranom" i otkrio da bi prelazak na ishranu punu mahunarki, orašastih plodova i cjelovitih žitarica mogao da produži život ženama za 10,7 godina, a muškarcima za 13 godina, piše Independent.
Studija, koja je objavljena u časopisu PLOS Medicine, bavila se očekivanim životnim vijekom odraslih u SAD i rezultati su pokazali kako bi zdravije promjene u ishrani ranije u toku života mogle da produže očekivani životni vijek.
"Tipična zapadnjačka ishrana" prosječnog Amerikanca ne sadrži skoro nikakve mahunarke, ima premalo voća i povrća i previše mliječnih proizvoda i zašećerenih pića.
Istraživači sa Univerziteta u Bergenu u Norveškoj otkrili su da je konzumiranje više mahunarki dovelo do najvećeg produženja životnog vijeka, dodajući oko 2,3 godine očekivanog životnog vijeka za muškarce i žene zajedno.
Konzumiranje više cijelih žitarica dovelo je do dodatne 2,2 godine, dok je konzumiranjem više orašastih plodova dodato nešto manje od dve dodatne godine.
Žena u dvadesetim godinama bi mogla da produži životni vijek za više od 10 godina, dok muškarac u dvadesetim godinama može da produži život za 13 godina.
Promjena u ishrani kasnije u životu i dalje može rezultirati znatno dužim životnim vijekom, pokazalo je istraživanje, čak i za ljude sa osamdesetak godinama.
Muškarci i žene u svojim šezdesetim produžiće život za 8,4 godine ako crveno meso i mesne prerađevine zamijene zdravijom ishranom bogatom mahunarkama, celovitim žitaricama i orašastim plodovima, dok bi osamdesetogodišnji zdravijim navikama mogli da produže život za 3,4 godine.
Međutim, studija je zabeležila značajne individualne varijacije u ishrani, što znači da su dobrobiti od ove ishrane varirale od osobe do osobe, u zavisnosti od njihove postojeće ishrane, starosti i faktora načina života.
"Razumijevanje relativnog zdravstvenog potencijala različitih grupa hrane moglo bi omogućiti ljudima da budu zdraviji", napisali su autori studije, prenosi B92.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
