Najmanje jaje veličine tik-tak bombona, a najveće kao fudbalska lopta: Šest zanimljivosti o jajima

GS
Najmanje jaje veličine tik-tak bombona, a najveće kao fudbalska lopta: Šest zanimljivosti o jajima

Da li znate koja ptica ima najmanje jaje, a koja najveće, čija jaja su “šiljata”, a čija okrugla? Koliko vam je poznato da neka jaja sadrže uljtraljubičastu boju, vidljivu samo pticama i zbog čega su mnoga jaja pjegava?

Ptičija jaja su veoma različita po obliku i veličini. Znate li koja su najveća, a koja najmanja, zbog čega su različitih oblika i zašto su ljuske drugačije obojene?

Zanimljivo je da jaje ptice kivi zauzima oko 25 posto majčinog tijela, što ga čini najvećim jajetom bilo koje ptice, u odnosu na veličinu tijela majke, pišu istraživači iz Američkog muzeja prirodne istorije (AMNH) u Njujorku.

Ali, polaganje ogromnog jajeta ima svoje prednosti: pile je gotovo spremno da živi samostalno kada se izleže.

Interesantne činjenice o ptičjim jajima:

1 Jaja se viđaju u različitim oblicima

Kad zamišljamo oblik jajeta, obično pomislimo na ovalno kokošije jaje. Ipak, jaja mogu biti zaobljena ili izdužena, u zavisnosti od vrste ptice.

Jaje obične mure je kruškolikog oblika. Ova ptica se gnijezdi na uskim ivicama oštrih litica, a njena jaja čuvaju sama sebe svojim - oblikom!

- Ako pokušate da gurnete to jaje, koje je teže na jednom kraju, ono će se okretati u krug - izjavio je Pol Svit, menadžer ornitološke kolekcije u AMNH.

“Tako se ono štiti od kotrljanja sa uske ivice.”

2 Jaja postoje u mnogim bojama

Ljuske jaja su uglavnom napravljene od kalcijum karbonata koji ljudskom oku izgleda bijelo (Knjiga o jajima: Vodič o prirodnoj veličini jaja šest stotina vrsta svjetskih ptica”. Međutim, neke ljuske sadrže ultraljubičastu boju, nama nevidljivu, ali ih ptice vjerovatno uočavaju.

Druge ljuske jaja, kao što je blistavo plavo kod rogoz ptice, imaju različite nijanse. Dva pigmenta su odgovorna za mnoštvo boja ljuske jajeta: biliverdini, koji stvaraju plavo-zelene nijanse, i protoporfirini - pigmenti koji ljusku jaja boje u žuto, crveno i smeđe.

Prema knjizi, ljuske jaja sa mrljama ili linijama imaju više protoporfirina. Mrlje, fleke, tačke i ostale oznake na jajetu pomažu u njegovom kamufliranju. Jaje ptice ljuskavice ima smeđu pjegavu ljusku koja se stapa sa pijeskom u kome se ptice gnijezde.

3 Koje je najveće ptičije jaje?

Najveće poznato ptičije jaje pripada izumrloj ptici slonu (porodica Aepiornithidae): njena jaja su bila veličine lopte za američki fudbal (30-ak centimetara). Ova ptica bila je visoka oko tri metra i živjela je na Madagaskaru sve dok je bolest i gladni mornari nisu doveli do izumiranja u 18. vijeku.

4 Koje ptičije jaje je najmanje?

Kolibri polažu najmanja jaja koja su teška otprilike koliko i spajalica, kaže Svit.

- Njihova jaja liče na tik-tak bombonice, izdužena su i blistavo bijela -duhovito je rekao za “Live Science”.

5 Neke ljuske jaja su deblje od drugih

Većina ljuski jaja je dovoljno tanka da pile može da ih probije kada se izleže, ali i dovoljno debela da izdrži težinu embriona koji raste unutra, kao i težinu roditelja koji ga inkubiraju, piše u “Knjizi jaja”.

Neke ljuske jaja su veoma debele. Kazuar, neuhvatljiva ptica koja ne leti, porijeklom sa Nove Gvineje, polaže zelena jaja sa ljuskom debljine oko pet milimetara koja liče na avokado.

6 Kako su evoluirala jaja?

Ptičija jaja su “amnionska”, što znači da imaju porozne membrane koje omogućavaju razmjenu kiseonika i ugljen-dioksida. Što je još važnije, amnionska jaja se ne suše, tako da se mogu polagati na suvom.

Prva takva jaja položile su male životinje slične gušterima, zvane “bazalni amnioti”, koje su živjele prije otprilike 325 miliona godina, tokom perioda karbona, piše u “Knjizi jaja”.

S vremenom, bazalni amnioti su se podijelili u dvije grupe koje su činili sinapsidi (prethodnici sisara) i sauropsidi (gmizavci i ptice). Ptice su evoluirale od teropodnih dinosaurusa, grupe mesojeda u koje spada Tiranosaurus reks.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana