Kako je nastalo vaše? Anegdote o porijeklu srpskih prezimena

B92
Kako je nastalo vaše? Anegdote o porijeklu srpskih prezimena

U mjestima gdje su se rano počele voditi matične knjige i gdje je postojala dobra administracija (prostori Austrougarske i Mletačke republike), kao i tamo gdje je jako bio izražen plemenski sistem, stara rodovska plemena su se dugo održavala ne mijenjajući se često.

Međutim, na prostorima današnje uže Srbije prezimena su kasno uvedena i često su se mijenjala. U današnje vrijeme nositi prezime je sasvim obična stvar, ali nisu sva prezimena isto tako obična. Pored onih zvučnih i poznatih Jovanović, Petrović Ilić, Milanović, postoje i ona još zvučnija, a manje poznata srpska prezimena, koja ponekad mogu nositi i pogrdno značenje npr. Ružan, Trtić, Zaklan, Dželatović, Prkić, Prstić, Kasapić, Guzičić, Kurandić…

Prezimena su kod Srba najčešće nastajala prema očevom imenu, zanimanju ili nadimku, a ponekad i prema mjestu u kojem porodica živi ili iz kojeg se doselila. Na primjer, prezimena poput Vračar, Kasapić, Drndar, Svirac, Češljar, nastala su prema zanimanju oca, dok ima i onih danas nama smiješnih prezimena, koja su u vrijeme kada su nastala imala potpuno drugačije značenje, pa je tako prezime Karagaće nekada označavalo čovjeka koji nosi crne pantalone, jer su se pantalone tada nazivale gaćama

Srpska prezimena poput Zaklan, Prdavica, Istinić, Lisičić, Guzina, Šarac, Hercegovačkog su porijekla i najvjerovatnije su nastala od nadimaka.

O tome kako su nastala neobična prezimena, postoji i nekoliko anegdota. Prema jednoj, Srbi koji su živjeli na prostorima Austrougarske davali su sami sebi smiješna imena prilikom popisivanja, jer su na taj način željeli da se usprotive Austrougarskoj vlasti, ali su kasnije bili primorani da ih zadrže, kako ne bi izgubili svu imovinu prilikom promenje prezimena. Prema jednoj drugoj anegdoti, državni činioci Austrougarske su sami zapisivali kao prezimena lične ili porodične nadimke pojedinaca, pa su tako nastali Nepergaće, Dronjak, Krivošija i druga prezimena sa pogrdnim prizvukom.

Tek 1842. godine, naredbom kralja Aleksandra, u Srbiji se uvode prezimena kao obavezan vid identifikacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana