Deset zabluda u koje većina vjeruje

Sve do kraja 16. vijeka svako je „znao” da se Sunce i ostale planete okreću oko Zemlje. Do kraja 19. vijeka epidemije poput kolere i kuge su „pouzdano” bile izazvane otrovnom maglom ispunjenom česticama od trulih stvari. Sve do početka 20. vijeka najčešća procedura koju su doktori sprovodili hiljadama godina unazad bilo je puštanje krvi, jer smo „znali” da krv ispuštena iz tijela izbacuje sve toksine koji nam ugrožavaju zdravlje.

Kako god nam danas ovo djelovalo smiješno, naši preci su vjerovali u te „činjenice” sa istim ubjeđenjem sa kojim mi danas smatramo da se Zemlja okreće oko Sunca i da nas sladoled goji.

Živeći u vrijeme napredne nauke i tehnologije, čvrsto stojimo iza naših uvjerenja... čak iako mnogo toga što mislimo da je tačno zapravo nije.

Evo nekih najuobičajenjih zabluda i ideja koje su možda započele kao „bapske priče” ili bile rezultat pogrešne studije koja je kasnije opovrgnuta. Šta god da je u pitanju, ove činjenice su - pogrešne.

1. Ako zimi izađete napolje sa mokrom kosom, razbolićete se

„Stavi kapu na glavu ili ćeš da se prehladiš”, kaže svaka mama barem jednom svom djetetu koje izlazi napolje. Ali brojne studije koje su se bavile ovom temom pokazale su da ljudi koji su na hladnom nemaju veće šanse da se razbole od onih u toploj prostoriji. A mokra ili suva kosa ne pravi nikakvu razliku.

2. Vikinzi su nosili šljemove sa rogovima

Nema te slike na kojoj sjeverni pirati nisu prikazani sa čuvenom opremom za glavu. Međutim, ovi ratnici nisu nosili rogove. Iako taj stil jeste bio prisutan u skandinavskim oblastima i korišćen je u obredne svrhe, on je iščezao prije nego što su se pojavili Vikinzi. Nekoliko pogrešnih identifikacija je pokrenulo ovaj mit i u trenutku kada su, krajem 19. vijeka, kostimografi za Vagnerov „Prsten Nibelunga” počeli da stavljaju šljemove pjevačima na glave, više nije bilo povratka.

3. Djeca „podivljaju” od slatkiša

Jpournal of the American Medical Association objavio je analizu 23 studije na temu djece i šećera i evo zaključka: Šećer ne utiče na ponašanje. A moguće je i da je ta ideja toliko ukorenjena u nama kao činjenica, da utiče i na našu percepciju. Dokaz: U jednom istraživanju majkama je rečeno da su njihovi sinovi pili piće sa visokim nivoom šećera, iako im je dat sok bez šećera. Majke su prijavile značajno viši nivo hiperaktivnosti kod svoje djece nakon toga. Imajući ovo u vidu, treba povjerovati nekim naučnicima koji upozoravaju da od šećera možete da zaglupite.

4. Većinu tjelesne toplote gubite kroz glavu

Svi znamo da oko 98% tjelesne toplote odlazi kroz glavu, pa zato zimi moramo da nosimo kape. Samo, to nije tačno. Kako je objavio New York Times i drugi mediji, količina toplote koju otpusti bilo koji dio tela najviše zavisi od površine te oblasti - u hladnim danima više toplote izgubite preko otkrivene ruke ili nego nepokrivene glave.

5. Ako puckate zglobovima dobićete artritis

Djeluje razumno, ali ni to nije tačno. Nema dokaza da su pucketanje zglobovima i artirtis na bilo koji način povezani. Ima nekoliko izvještaja u medicinskoj literaturi koji su povezali krckanje sa povredom ligamenata oko zgloba ili dislokacijom tetiva, ali ne i artritisom.

6. Napoleon je bio nizak

Nekada je po pravilu u udžbenicma pisalo da je Napoleon bio visok 157,5 cm, ali mnogi istoričari su mu u međuvremenu dodali santimetre. Bio je visok 5 stopa i 2 inča u francuskim mjernim jedinicama, no kada se to prevede u imperijalni sistem mjerenja, dobije se visina od 170 cm, što je zapravo znatno više od prosječnog Francuza u to vreme.

7. Morate da se istegnete prije vežabanja

Istezanje i zagrijavanje prije vježbanja je glavni način da poboljšate svoju kondiciju i izbjegnete povredu, svako se isteže... ali istraživanja su pokazala da vas to zapravo usporava.
Stručnjaci otkrivaju da istezanje prije trčanja može da smanji vašu efikasnost za 5 odsto; italijanski naučnici su proučavali bicikliste i dokazali da je istezanje kontraproduktivno. Osim toga, nikad nije prikupljeno dovoljno naučnih dokaza da zagrijavanje prije vežbanja smanjuje rizik od povrede.

8. Holesterol u jajima je loš za srce

Veza između holesterola u ishrani i rizika od srčanih bolesti potiče od prehrambenih savjeta koja su predložena 60-ih godina prošlog vijeka bez imalo naučnih osnova, osim dobro poznate veze između zasićenih masti i holesterola. Od tada su jedna studija za drugom otkrivale da holesterol iz hrane ne podiže vaš holesterol u tijelu. Pravi đavo ovdjie je konzumacija zasićenh masti. Dakle, jedite jaja, a preskočite krmenadlu.

9. Jedna ljudska godina jednaka je sedam pasjih

Vaš trogodišnji pas ima zapravo 21 ljudsku godinu, zar ne? Ne, ako pitate stručnjake. Generalni konsenzus jeste da psi sazrijevaju brže od ljudi i da već sa 24 mjeseca dostignu ekvivalent od čovječije 21 godine, ali onda se proces starenja usporava na recimo četiri ljudske godine za jednu pasju.
„Šaptač psima” Sezar Milan na svom sajtu preporučuje da na ovaj način izračunate starost svog psa: oduzmite 2 od broja godina, pomnožite to sa 4 i dodajte 21.

10. Džordž Vašington je imao drvene zube

Prvi američki predsjednik je počeo da gubi zube u dvadesetim, ali nasuprot uvrijđenom mišljenju, njegova proteza nije bila od drveta. On je imao četiri seta vještačkih zuba od zlata, kostiju nilskog konja, olova i ljudskih i životinjskih zuba (u to vrijeme konjski i magareći zubi su korišćeni kao uobičajene komponente). Proteza je bila povezana zavrtnjima i federima kako bi mogao lakše da žvaće jednu od omiljenih poslastica: čuveni licidarski kolač Meri Vošington.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.