Zemljani su se već raširili svemirom?
Naučnici već decenijama raspravljaju o tzv. teoriji panspermije prema kojoj je život na Zemlju mogao doći iz svemira na meteoritima ili na kometama.
Međutim, malo ko je do sada pokušao ozbiljno da odgovori na pitanje da li je panspermija mogla ići u suprotnom smjeru, odnosno da li je sa Zemlje život mogao da se proširi svemirom?
Ova ideja nije nova, međutim, Tetsuya Hara s Kyoto Sangyo univerziteta u Japanu i njegove kolege prvi su put izračunali da je tako nešto sasvim moguće.
"Jedina planeta za koju pouzdano znamo da ima život je Zemlja", napisali su autori u izvještaju predstavljenom na stranicama arXiva. "Zato bi Zemlja mogla da bude najvjerovatniji izvor za sijanje života po drugim planetama".
Naučnici smatraju da bi mikrobi imali najviše šansi da prežive putovanje do drugih svijetova kada bi u svemir bili lansirani na stijenama. Ranija istraživanja pokazala su teoretski da bi udar velikog meteorita mogao da izbaci na tone Zemljinog materijala u Sunčev sistem.
U novom izvještaju Hara i njegove kolege analizirali su najveći poznati udar asteroida u istoriji – onaj koji je prije 65 miliona godina prouzrokovao izumiranje dinosaura. To tijelo prečnika 10-ak kilometara bilo je teško više od trilion tona, a na Zemlji je moglo da iskopa istu toliku količinu tla.
Tim je izračunao koliko je tih dijelova Zemljine površine moglo da završi na najgostoljubivijim tijelima poput Saturnovog mjeseca Enkelada ili Jupiterove Evrope ispod čijih bi ledenih površina moglo biti živih organizama.
"Iako nije jasno kako bi kamenje ušlo ispod ledene kore okeana Enkelada i Evrope, postoji velika vjerovatnoća da bi se mikroorganizmi sa Zemlje prilagodili i rasli tamo", napisao je japanski tim.
Prema novom modelu neki su izbačeni materijali mogli stići čak do planeta obližnjih zvijezda poput Gliesea 581 koji kruži u orbiti crvenog patuljka udaljenog 20-ak svjetlosnih godina od nas.
Naučnici još nisu potpuno sigurni da li bi mikrobi prežjiveli toliko dugo putovanje, ali pokazalo se da maleni višećelijski organizmi tandigrade i krpelji odlično podnose vakum pa čak i jaka zračenja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
