Vode Arktika postaju sve više kisele

Agencije
Vode Arktika postaju sve više kisele

London - Vode Arktika postaju sve više kisele zbog emisije ugljen-dioksida, pokazalo je novo istraživanje, prenose agencije.

Naučnici norveškog Centra za međunarodno istraživanje klime i životne sredine (CICERO) pratili su raširene hemijske promene u vodama te oblasti.

Oni kaži da bi, čak i kada bi se emisija ugljen-dioksida sada zaustavila, bile potrebne desetine hiljada godina da bi se kiselost sjevernog ledenog okeana vratila na preindustrijski nivo.

Mnoge životnje mogle bi biti ugrožene.

Istraživači CICERO predviđaju velike promjene u morskom ekosistemu, ali za sada ne mogu sa sigurnošću da kažu šta će one obuhvatiti.

Dobro je poznato da ugljen-dioksid doprinosi globalnom zagrijavanju ali je manje poznato da on povećava kiselost manje alkalnih mora kada se apsorbuje iz vazduha.

Apsorbcija je naročito brza u hladnoj vodi zbog čega je Arktik izuzetno podložan, a nedavna povlačenja ledene mase tokom ljeta izložila su veću vodenu površinu atmosferskom ugljen-dioksidu.

Stanje dodatno pogoršava sve veći dotok slatke vode iz reka i otopljenog leda, pošto slatka voda slabije neutrališe acidifikujuće efekte ugljen-dioksida.

Ričard Belerbi iz Norveškog instituta za istraživanje voda rekao je za Bi-Bi-Si da su “stalne brze promjene izvjesne” i da je “kritični prag već prekoračen”.

- Čak i ako sada zaustavimo emisije, acidifikacija će trajati desetine hiljada godina - rekao je on.

Od kasnih 1960-ih, istraživački tim bilježio je pad pH vrijednosti morske vode za 0,2 na svakih deset godina u vodama Islanda i Barencovog mora.

Efekti povezani sa acidifikacijom otkriveni su i na površini voda Beringovog moreuza i kanadskog zaliva centralnog Arktičkog okeana.

Naučnici su ocijenili da je prosječna kiselost na površini okena u cijelom svijetu danas 30 odsto viša nego prije industrijske revolucije.

Istraživači kažu da će vjerovatna posljedica biti velika promjena u ekosistemu Arktika, mada je još rano reći kakva će ona biti.

Dok bi pojedine vrste mogle biti ugrožene, druge bi napredovale. Što se tiče riba, naučnici vjeruju da će odrasle jedinke vjerovatno biti otporne ali da će promjene otežati razvoj jaja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana