U Viminacijumu su živjeli mamuti kao iz crtića Ledeno doba VIDEO
Na sat vremena vožnje od Beograda, u neposrednoj blizini termoelektrane "Kostolac" nalazi se jedno od najzanimljivijih arheoloških nalazišta u Srbiji - nekadašnji rimski grad Viminacijum i, kako se nedavno ispostavilo, posljednje počivalište grupe vunastih mamuta, otkriće koje je uzbudilo stručnu javnost u zemlji i inostranstvu.
Kao ključni dio popularne naučne i turističke rute "Putevima rimskih imperatora", arheološki park Viminacijum je godinama privlačio pažnju zaljubljenika u antičku istoriju i arheologiju i predstavljao odličan primjer kombinacije nauke i preduzetništva kao najbolje vođeno nalazište u Srbiji koja je dom 17 rimskih careva.
Posebnu draž ovom lokalitetu, čiji se dijelovi nalaze na površinskim kopovima Kostolca i ispod polja kukuruza, 2009. godine dalo je otkriće mamuta starog oko milion godina, popularno nazvanog Vika. Osim što je mamutica Vika među najstarijim na svijetu (potiče iz praistorijskog perioda, miocena od prije 5.000.000 godina) i što je do sada u svijetu pronađeno svega 20-ak ovih mamuta, kuriozitet ovog otkrića je taj što je njen skelet očuvan na licu mjesta, nekih 270 metara istočno od Carskog mauzoleja Viminacijuma, i što nije izmješten iz prirodnog okruženja.
Prošlog mjeseca, međutim, bager koji je kopao rudu na lokalitetu Nosak, oko 2 kilometra od Vike, otkrio je kosti drugog mamuta - Noska, mlađeg od Vike. Ubrzo potom, ispostavilo se da se na ovom lokalitetu nalazi nekoliko vunastih mamuta starih oko 100.000 godina koji su tu skončali.
Stručnu javnost uzbudilo je ovo otkriće jer, kako je Tanjugu rekao direktor arheološkog projekta Viminacijum, dr Miomir Korać, "nema mnogo takvih mjesta na svijetu gdje se mamuti istražuju na brojeve, na količine".
- Teško je reći koliko se mamuta nalazi ovde. Na svakih 30 metara imamo sukcesivno pojavljivanje jedne jedinke. Trenutno smo otvorili prostor od 230 metara i tu nalazimo i kosti koje ne pripadaju mamutima. To će biti veliko iznenađenje jer ćemo možda naići na više nekih stvari - rekao je on.
Kada je riječ o vrsti novootkrivenih mamuta, Korać kaže da se radi "o simpatičnim mamutima, bar sa dječje tačke gledišta, o čupavim, vunastim vulijima poznatih iz filmova "Ledeno doba" koji su stari 60 - 70 ili čak 100.000 godina i koji se razlikuju od Vike koja je stara milion godina".
I pored toga što temperatura na površinskom kopu - koji djeluje kao mjesečev predio u raznim nijansama crne, braon i sive - prelazi 50 stepeni i hlada nigdje nema, grupa arheologa i drugih stručnjaka vredno i užurbano radi kako bi se sve kosti što prije izmjestile u specijalistički park koji će biti izgrađen u Viminacijumu, jer "Kostolac" mora da nastavi sa eksploatacijom rude.
- Kao što je rekao neko od mladih kolega, bolje da se nas 40 arheologa kuva na plus 40, 50 nego da sedam miliona Srba cvokiće na zimu - rekao je Korać.
Plan je da se novootkriveni mamuti i Vika u cijelosti izmjeste u jedan paleontološki park i to bi, kaže Korać, trebalo da se dogodi do kraja godine.
- Kad smo već miljenici sudbine i kada je ovaj prostor miljenik svega toga, hajde da se ne obrukamo, da napravimo paleontološki, paleozološki, paleobotanički park. Mi možda ne možemo da imamo Prirodnjački muzej poput onih iz Londona ili Njujorka ali možemo posetiocima da ponudimo energiju i ambijent - rekao je on.
Park će biti izgrađen na vidikovcu u blizini naučno-istraživačkog centra Viminacijum, sa pogledom na kop gdje su mamuti pronađeni i gdje se sve to dešavalo prije milion godina, rekao je Korać. U Viminacijumu, čiji tim predstavljaju mladi doktori nauka (ima ih 7) i doktoranti (14), u istraživanju se koriste nove tehnologije, uključujući radare, magnetizam, GPS-ove subsantimetarske preciznosti, analizu 3D objekata a sve sa ciljem da se istraživanja završe što prije.
Da sreća pomaže hrabrima i vrednima pokazalo se i kada su, ubrzo pošto su pronađene kosti vulija, arheolozi u neposrednoj blizini Noska našli grobnice sa zlatnim nakitom iz 2. vijeka, čije je iskopavanje za sada obustavljeno kako bi se posvetili mamutima, ali koje postavljaju zanimljiva pitanja budući da je jedan od pokojnika bio zaliven krečom.
- Da li zbog kuge? Da li su znali nešto što ne znamo danas, da li su koristili kreč kao dezinfekciono sredstvo? Mi sada dolazimo do saznanja da je arheologija nauka budućnosti - kaže Korać.
- Mi sad prikupljamo informacije koje će nam pomoći u budućnosti - rekao je on.
Da je interesovanje za Viminacijum i njegove mamute veliko, pokazala je i grupa studenata iz Austrije kao i velika grupa turista koji su na temperaturi od preko 35 stepeni došli da obiđu prostor bivšeg rimskog vojnog logora i grada i Viku koja, makar do avgusta kada će je izmjestiti, kao čuvar stoji iznad kopa na kome, rame uz rame rade arheolozi i radnici termoelektrane.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
