Svijet neće propasti ove godine
VAŠINGTON - Svijet ne treba da očekuje ove godine ništa spektakularnije od zimskog solsticijuma i najduže noći u godini, kažu istraživači američke svemirske agencije NASA opovrgavajući time mogućnost nestanka naše planete.
Nova godina će imati svojih zanimljivih trenutaka, ali kada je riječ o pomračenjima Sunca i Mjeseca, ona i neće biti tako uzbudljiva, barem što se Evrope tiče, prenio je "Dojče vele".
Iako mnogi vjeruju u mit o propasti svijeta 21. decembra 2012, prema proročanstvu drevnih Maja, naučnici tvrde da se "nevaljale" planete neće obrušiti na našu planetu, a ne očekuje se ni bliži susret sa nekim asteroidom.
- Pomračenja će biti, kao i svake godine - dva pomračenja Mjeseca i dva Sunca, ali ona neće biti vidljiva iz Evrope - objašnjava novinar Ferman-Mihael Han, stručnjak za astrologiju.
Han kaže da će astronomi-amateri ove godine sa posebnom pažnjom posmatrati Mars, koji će se u martu približiti Zemlji, ne kao 2003. godine, ali opet dovoljno blizu da bude vidljiv u sazvježđu lava.
Astronomi će moći da osmatraju i to kada će se Jupiter i Saturn naći u idealnom položaju, što se očekuje početkom godine ili kasnije na jesen.
Takođe se sa nestrpljenjem iščekuje kraj februara i prva polovina marta, kade će Merkur uveče moći da se vidi na nebu.
Tomas Griter, neuropsiholog i autor knjige "Fascinacija apokalipsa - mitovi i teorije o propasti svijeta", ukazuje na različite scenarije o propasti svijeta.
S jedne strane je scenario o propasti čovječanstva, odnosno civilizacije, a s druge strane su katastrofe kao što su one u Fukušimi ili Černobilju, koje ni u kom slučaju ne mogu da izazovu propast čitavog čovječanstva, već uzrokuju velika prostorna zagađenja.
To bi mogao da bude uzrok nestanka civilizacije, ali bi i u tom slučaju čovječanstvo nastavilo da živi. Katastrofa koja bi mogla da iskorijeni čovječanstvo u ovom trenutku je nezamisliva, tvrdi Tomas Griter.
Inače, 2011. je bila najtoplija godina u Francuskoj od početka 20. vijeka, sa prosječnim temperaturama od 13,6 stepeni, što je za 1,5 odsto više u odnosu na normalne temperaturne vrijednosti, prema podacima francuske meteorološke službe Meteo Frans.
Ova godina će i u anale meteorologije u Belgiji ući kao najtoplija godina od 1833, kada su izvršena prva meteorološka mjerenja, prenio je "Libr Belžik".
- Izuzev jula, svaki mjesec u ovoj godini je bio topliji u odnosu na standardne vrijednosti, a proljeće je bilo sunčanije nego ikad. Gotovo bi se moglo reći da smo u proljeće imali ljeto, na ljeto smo imali jesen, a na jesen proljeće - objasnio je belgijski meteorolog David Dehenouv.
Katastrofe
Za propast čitavog svijeta neophodno je da se dogode druge vrste katastrofa, na primjer da jednog dana nestane sirovina, ili da nivo mora poraste za deset metara ili više.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
