Šta nam donosi nebo u ovoj godini

Već 20. januara će Evropska svemirska agencija (ESA) probuditi svoj satelit Rozetu iz duboke hibernacije, piše Dojče vele. Ovaj satelit je još 2004. poslat u poteru za kometama, pet puta je obletio Sunce, ali na velikoj razdaljini tako da njegove solarne ćelije nisu mogle da prikupe dovoljno energije.

Zbog toga je prije tri godine Rozeta „uspavana", a sada bi trebalo da krene na svoj posljednji zadatak – da na putu oko Sunca godinu dana prati kometu Čurjumov-Gerasimenko. U novembru će specijalna kapsula biti spuštena na kometu kako bi ispitala njen sastav koji, kako se vjeruje, krije neke odgovore o počecima Sunčevog sistema prije 4,5 milijardi godina. Ovo je još jedna uzdanica astronoma u pokušajima da saznaju neke tajne o nastanku Zemlje i života na njoj.

U maju će njemački astronaut Aleksander Gerst putovati na Međunarodnu svemirsku stanicu gdje će boraviti šest mjeseci. Već šest godina Njemačka nije imala astronauta koji se toliko zadržao u svemiru. Prethodno je to bio Tomas Rajter, koji sada rukovodi odjeljenjem ESA za letove ljudi u kosmos.

Nove „svemirske" sile

Dvije misije će se u septembru baviti Marsom. Nasina letjelica MAVEN će ispitivati atmosferu komšijske planete, a tu negdje će biti i Mangaljan – prva indijska misija do druge planete. To će poslužiti Indiji kao iskustvo u istraživanju svemira, a letjelica će fotografisati Crvenu planetu i mapirati njenu površinu.

Kina se slijetanjem svoje kapsule na Mjesec u decembru već etablirala kao nova sila u istraživanju kosmosa. Letjelica Čange-3, nazvana po mitološkoj boginji Mjeseca, prikupljaće podatke čitavu godinu i posmatrati svemir kroz sopstveni teleskop. Letjelica je odnijela i mali rover Jutu (u bukvalnom prevodu: Zec od žada) koji će do aprila ispitivati površinu oko mjesta slijetanja. Još nije jasno kakve poduhvate Peking krije u rukavu za ovu godinu. Vjeruje se da će poslati ljude na svemirsku stanicu Tjangong. Kina djeluje na neki način izolovano, s obzirom da se Vašington i dalje protivi učešću ove zemlje u radu sa Međunarodnom svemirskom stanicom.

Evropski hobi-astronomi moraju da čekaju

Zabavno će biti i onima koji nebo posmatraju iz hobija. Posljednje nedjelje marta Venera će biti u maksimalnoj zapadnoj elongaciji, što znači da će tada biti posebno dobro vidljiva i golim okom. Moći će da se uoči dva sata prije izlaska Sunca. Odmah zatim, početkom aprila, Mars će dostići najdalju tačku od Sunca i ukazati se posmatračima sa Zemlje blještav kakav već godinama nije bio. A 18. avgusta će iz naše perspektive Venera i Jupiter biti toliko blizu da će djelovati kao jedan nebeski objekat.

Ova godina donosi dva potpuna pomračenja Mjeseca i dva djelimična pomračenja Sunca. Prvo potpuno pomračenje Mesjeca će 15. aprila moći da se posmatra iz Australije, Pacifičkog prostora, Sjeverne i Južne Amerike. Evropski ljubitelji neba baš nemaju sreće jer će ih zaobići i drugo pomračenje 8. oktobra. Opet će moći da se posmatra iz Australije, Pacifika, Sjeverne Amerike i dijelova Istočne Azije. Mjesec će prvi put delimično zakloniti Sunce 29. aprila što će biti vidljivo iz Australije i sa Antarktika, pa onda ponovo 23. oktobra u čemu će uživati posmatrači iz Sjeverne Amerike i sa krajnjeg istoka Rusije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.