Šta je istrebilo neandertalce - nasilje ili seks
Ukrštanje sa homo sapijensom moglo je da odigra ključnu ulogu u istrebljenju neandertalaca, pokazuje nova studija.
To je moglo da smanji broj neandertalaca koji su se razmnožavali među sobom, što je na kraju dovelo do izumiranja, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu "Paleo antropologija".
"Dugo je glavna teorija bila da je vladala prevelika konkurencija između homo sapijensa i neandertalaca za resurse", kaže za "BBC" doktorka Lusi Krit.
Ali nova studija koju je doktorka Krit uradila zajedno sa profesorom Krisom Stringerom, glavnim istraživačem Prirodnjačkog muzeja u Londonu, sugeriše da nije nasilje oslabilo genski fond neandertalaca, već mješanje populacija.
"Mi pretpostavljamo da je ovo ponašanje moglo da dovede do istrebljenja neandertalaca, ako su se redovno ukrštali u razmnožavanju sa homo sapijensom, što je moglo da erodira njihovu populaciju sve dok na kraju nisu iščezli", rekao je profesor Stringer nakon objavljivanja studije.
Neandertalska DNK može se naći u svakome ko je živ danas, uključujući ljude afričkog porijekla, za čije se pretke vjeruje da nisu došli u direktan kontakt sa ovom grupom.
Neandertalci i homo sapijens su se razvili u različitim oblastima svijeta nakon što su se razdvojili prije oko 600.000 godina.
Dok se homo sapijens razvijao u Africi, neandertalci su živjeli u Evropi i Aziji.
"Skorašnja otkrića pokazuju da je homo sapijens bio prisutan u Evropi prije oko 50.000 ili 60.000 godina, što znači da je u Evropi bio u isto vrijeme kada i neandertalci mnogo duže nego što smo ranije mislili", objašnjava doktorka Krit.
Neandertalski genomi pronađeni su u genomu homo sapijensa, ali ne i obrnuto, pokazuje studija.
"Izgleda da postoji razmjena gena, ali samo u jednom smjeru", objašnjava doktorka Krit.
Mi već znamo da su se ove dvije vrste ukrštale - ako ste rođeni van Afrike, od neandertalaca potiče oko dva odsto vašeg genoma.
Ali doktorka Krit i doktor Stringer zašli su dublje u materiju analizirajući ono što se zna o 32 neandertalska genoma pronađena i sekvencirana do sada.
Dvoje naučnika sugeriše da je uspešnost ukrštanja zavisila od konkretnog para koji se razmnožavao.
"Ali mi ne znamo kako to da objasnimo. To je možda tako zbog dostupnih podataka koje imamo ili načina na koji hibridizacija (proces mješanja dvije vrste) funkcioniše", kaže doktorka Krit.
"Kod nekih vrsta ptica i sisara, hibridizacija ne funkcioniše uvijek u oba smjera: može biti teško za jednu vrstu da proizvede plodnog potomka".
Ona se nada da će se u budućnosti otkriti i analizirati više fosila neandertalaca.
"Što više budemo mogli da sekvenciramo i analiziramo, više ćemo moći da testiramo ove teorije", kaže ona.
Druga teorija koju su doktorka Krit i doktor Stringer izložili u studiji je da možda nisu svi seksualni odnosi bili uz uzajamni dobrovoljni pristanak.
"Možda je homo sapijens išao da traži ženke ili obrnuto, i korišćena je sila da se pronađu plodni predstavnici druge grupe", kaže doktorka Krit.
Ona objašnjava da ova vrsta ponašanja može da se primjeti i kod nekih šimpanza.
"Ako mužjaci nemaju dovoljno reproduktivnih ženki u vlastitoj grupi, oni bi mogli da odu u drugu grupu i otmu ih kako bi mogli dalje da se razmnožavaju", kaže ona.
Ali zapravo se vrlo malo zna o takvim susretima.
Naučnici smatraju da neandertalcima i homo sapijensu nije bilo lako da komuniciraju jer su bili poprilično drugačiji.
"Vjerovatno nisu mogli da proizvode istu vrstu zvukova, nisu imali istu vrstu artikulisanog govora, njihov mozak bio je različite strukture", objašnjava doktorka Krit.
Njihov fizički izgled takođe je bio drugačiji.
"Neandertalci su bili prilično stameni, snažno građeni, sa kraćim rukama i nogama i karakteristično izbočenim čelom iznad očiju", objašnjava doktorka Krit.
Međutim, još uvek nije jasno koliko su različiti bili muški i ženski neandertalci.
"Skelet je obično fragmentiran i slomljen, i mi nemamo mnogo karlica da bismo ih uporedili i uočili razliku između njih", kaže doktorka Krit.
Ali, uprkos mnogim nepoznanicama, doktorka Krit je uzbuđena zbog mogućih budućih otkrića, prenosi "BBC".
"Novi metodi su omogućili neke stvari koje nismo mogli da zamislimo ranije", kaže Krit.
"To je kao džinovska slagalica. Ponekad se samo uvećava i uvećava sa novim otkrićima koja mijenjaju način na koji razmišljamo."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
