Sovjeti su se prvi spustili na Mars, u inat Americi
Svemirska trka, kako je popularno nazvano takmičenje između SAD i Sovjetskog saveza u istraživanju svemira, obiljeležila je nekoliko decenija svjetske istorije.
Sovjetski projekat M71, M kao Mars i 71 kao oznaka 1971. godine, mogao je da proširi ljudsko shvatanje sunčevog sistema. Uprkos gotovo potpunom neuspjehu misije, istorija će pamtiti da je Sovjetski savez spustio prvu ljudsku letjelicu na Mars.
Naučnici, razbacani po institutima u Sovjetskom savezu, frenetično su radili kako bi ispunili rokove za lansiranje rakete. Naime, zbog različite brzine kretanja Zemlje i Marsa oko Sunca, svake dvije godine, prava je prilika za lansiranje rakete prema Marsu, jer su tada dvije planete najbliže.
1971. godine su imali takvu priliku. Dvije godine ranije Amerikanci su sletjeli na Mjesec i Sovjeti su bili odlučni da ih neće opet neko prestići u pokoravanju svemira. Sigurnosni protokoli su zanemarivani, rokovi su bili gotovo nedostižni, ali Sovjeti su čistom upornošću uspjeli da lansiraju tri rakete u maju 1971. godine prema Marsu. Toliki pritisak je bio da nisu testirali letjelice koje šalju prema crvenom susjedu u svemiru.
Sovjetski naučnici planirali su da će Mars 1 stići u orbitu oko Marsa i odatle slati podatke o planeti. Između ostalog, prva sonda trebalo je da pomogne u navođenju druge dvije letelice. Mars 2 i 3 bi slijedili uputstva predvodnika i spustili sonde i robote koji će istraživati samu površinu planete.
Stvari su krenule po zlu kada je Mars 1 eksplodirao prilikom lansiranja. Dvije preživele sonde uspješno su krenule prema crvenoj planeti. Krajem novembra 1971. Mars 2 se pomalo nespretno i nesrećno srušio na Mars zato što su Sovjeti pogrešno proračunali udaljenost i potrebnu brzinu za postizanje orbite.
Decenijama kasnije Vladimir Genadijevič Perminov, jedan od vodećih naučnika na sovjetskim projektima istraživanja Marsa, rekao je da žali što prvu razmjenu podataka o svemiru nisu odradili ranije. Naime, iste te godine su Amerikanci dali detaljne podatke o Marsovoj orbiti u razmjenu za iste sovjetske podatke o Veneri. Perminov je 1999. godine za NASA napisao da su mogli da izbjegnu katastrofalne posljedice pogrešnih proračuna da su imali te podatke prije lansiranja sondi prema Marsu.
Nekoliko dana kasnije, 2. decembra 1971. godine, Mars 3 uspješno je sletio na Crvenu planetu i ušao u istoriju kao prvo uspješno slijetanje ljudske letjelice na Mars. Nakon godina truda, besanih noći i stalnih prijetnji sovjetskih vlasti, naučnici su bili presrećni.
"Svi upleteni u projekt bili smo presrećni nakon što smo potvrdili da je letjelica uspješno sletjela", ispričao je za Ozi Arnold Selivanov, jedan od posljednjih preživjelih zaposlenih na misiji. Njihova sreća trajala je 14,5 sekundi, koliko je trajalo prvo javljanje s Marsa. U tom kratkom vremenu, s Marsa je poslato 70 linija slike s jedne od kamera, a Sovjetska akademija znauke utvrdila je da je nemoguće identifikovati išta na spomenutoj fotografiji.
U tom kratkom javljanju, prenio je i neke podatke o atmosferi i sastavu tla, ali Mars 3 se nikad više nije javio s površine zemljinog susjeda. Pretpostavlja se da su nezabilježeno snažne pješčane oluje teško oštetile sondu, koja je preživjela samo tih nekoliko sekundi.
Selivanov, sada osamdesetogodišnjak, ispričao je da su ipak uspjeli da iskoriste i taj relativni neuspjeh misije. Dospjele podatke su iskoristili kasnije kako bi postali prva država koja je spustila sondu na Veneru i odatle poslali prve fotografije.
Primat u istraživanju Marsa preuzeli su četiri godine kasnije Amerikanci. 1973. godine su Sovjeti poslali još četiri neuspješne sonde, a dvije godine kasnije su Sjedinjene Američke Države poslale dvije sonde Viking, koje su uspješno sletjele na Mars i odatle slale podatke. Od tada su Amerikanci poslali još pet misija koje su uspješno sletjele na Mars
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
