SAD: Hiljade ljudi umire zbog greške ljekara
U Srbiji niko ne zna koliko je načinjeno propusta prilikom liječenja pacijenata, jer statistika o tome ne postoji.
„Od liječenja u bolnici očekujete da vam bude bolje. U alarmantnom broju slučaja, međutim, nije tako. Liječenje čak može i da bude fatalno."
Ovo je poruka američkih medija povodom rastućeg broja ljekarskih grešaka u SAD. Dok američko zdravstvo vodi urednu statistiku o propustima o liječenju, u Srbiji ona ne postoji ili se u pojedinim slučajevima dobija „na mišiće". Tako se zna da je prošle godine od infekcija bakterijom klostridijom umrlo 29, a ove godine – 16 osoba. Riječ je o pacijentima koji su u bolnicu stigli na ugradnju vještačkog kuka, zbog infarkta ili problema sa bubrezima, a glave im je došla bolnička infekcija koja je već iskomplikovala njihovu hroničnu bolest. Zbog kasnog prepoznavanja, virus „zapadnog Nila" odnio je i ove godine 35 života – više nego bilo gdje u Evropi.
Donedavno su medicinski zvaničnici u SAD vjerovali da zbog ljekarskih grešaka svake godine umire oko 98.000 ljudi, međutim, novi izvještaj šokirao je sve – čak 440.000 pacijenata godišnje umire zbog greške ljekara. Ovo je jedna šestina ukupnog broja svih umrlih, pa tako ljekarske greške izbijaju na treće mjesto među vodećim uzrocima smrti u SAD, piše Politika.
Kada bi pacijenti birali bolnice prema tome koliko su bezbjedne, a to bi mogli tek kada bi se bez prikrivanja objavljivali i podaci o broju propusta koji se dogode tokom liječenja – bolnice bi postajale sigurnije mjesto za liječenje. Teoretski, doći do ovih informacija ne bi trebalo da bude problem – ali u Americi. Bolnice su tamo počele ozbiljnije da prate ove greške od 2000. godine. Vladin Centar za medicinsku brigu i pomoć ih skuplja u oblasti ocjene kvaliteta ustanova od 2003, a od 2005. nalaze se i na sajtu, pa bolnice mogu međusobno da se upoređuju.
Koliko se u Srbiji zna o ljekarskim greškama?
Od decembra 2004, kada je u Srbiji održana prva konferencija o unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite, postoji statistika samo o neželjenim događajima – pacijentima koji su u bolnici pali sa kreveta, dobili rane od leženja ili imali tromboemboliju. Zato, danas niko u Srbiji ne zna koliko se propusta napravi u zdravstvenom sistemu. Do danas nismo uspeli da napravimo ni rang-listu zdravstvenih ustanova.
Pravnica i sekretar Udruženja za medicinsko pravo, Hajrija Mujović-Zornić kaže kako se, prema pritužbama građana na zdravstvo, može pretpostaviti da ima više ljekarskih grešaka ili da se sada o njima više priča. Međutim, pomiješani su medicinski i pravni kriterijumi ljekarske greške: neke greške imaju pravni značaj, dok su ostale irelevantne sa stanovišta prava.
Direktorka Ljekarke komore Srbije, dr Tatjana Radosavljević odbija da licitira da li u Srbiji godišnje imamo 1.000 ili 2.000 ljekarskih grešaka (čak je i Hrvatska priznala evidenciju grešaka od 1.600 godišnje).
– Ne mogu nikakvu čak ni procenu broja grešaka da navedem. Nemamo statistiku, jer dokazivanje kod nas sporo i dugo traje. a nemamo ni obavezujuće protokole o lečenju – kaže Radosavljevićeva.
Dr Gradimir Dragutinović, savjetnik direktora Kliničkog centra Srbije i radiolog, kaže da, naravno, i naši ljekari greše.
– To apsolutno više nije nikakav tabu, ali o brojevima ne govorimo, jer greške nisu toliko česte, čak ni da bi se pojavile u tabloidima. Naši doktori imaju određene komplikacije, ali zahvaljujući tome što su vrhunske ustanove poput KCS-a pristupačne pacijentima, ove greške mogu da se isprave – kaže dr Dragutinović.
U posljednjem izvještaju nacionalnog Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut" navodi se da u drugoj polovini 2011, kao ni tokom cijele 2012. godine ni u jednoj bolnici nije urađena nijedna operacija na pogrešnom pacijentu ili na pogrešnoj strani tijela ili organu. U institutima i klinikama navedeno je da je do komplikacija u davanju anestezije zabilježena po stopi od 2,2 na 1.000 pacijenata, a da stopa operacija ponovljenih u istoj regiji iznosi devet.
U Engleskoj 69 zaboravljenih tijela prilikom operacija
Skoro 150 pacijenata u Engleskoj ostalo je oštećenog zdravlja poslije grešaka koje nikako ne bi trebalo da se događaju u bolnicama, a među njima su pacijenti kojem je pogrešno operisano srce, ili žena kojoj su greškom uklonili jajovod umjesto slijepog creva. Ugledni britanski časopis „Gardijan" objavio je najnoviju statistiku Nacionalne zdravstvene službe, kritikujući bez milosti bolnice u kojima se to dogodilo, precizno nabrajajući pojedinačne slučajeve i greške.
U ovoj statistici navodi se čak 148 medicinskih propusta u šest mjeseci. Zabilježeno je 69 slučajeva zaboravljenih objekata u tijelu pacijenta. U jednom slučaju zaboravljene su burgije korišćene u ortopedskoj operaciji. Statistika je ukazala i da je kod 37 pacijenata operisan ili liječen pogrešan dio tijela. Tako su četiri pacijenta prošla sa operacijom pogrešnog zuba, jedan sa pogrešno operisanim prstom na nozi, jednom je injekcija data u pogrešno oko, dok su najdrastičniji primjeri greške u slučaju žene kojoj su otklonili pogrešni jajovod zbog vanmaterične trudnoće, a druga žena je prošla još gore. Umjesto slijepog creva otklonili su joj jajovod. Uredno su zabilježili i da je jedan pacijent greškom bio podvrgnut operaciji na srcu.
U jednom slučaju, pacijent je umro zbog greške na monitoru koji je pokazivao nivo kiseonika, dok je jedna žena umrla zbog teškog krvavljenja, poslije carskog reza. Pogrešan implantat ili proteza završile su u tijelu 21 pacijenta. Sedmoro pacijenata je dobilo pogrešnu dozu hemoterapije, a petoro je umrlo ili pretrpjelo ozbiljna oštećenja poslije ugradnje tubusa kojim su hranjeni.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
