Radoznalost na Marsu - dan drugi

Agencije
Radoznalost na Marsu - dan drugi

Poslije uspješnog slijetanja rovera "Kjuriositi" na površinu Marsa i prvih crno-bijelih snimaka u niskoj rezoluciji ovog istorijskog poduhvata, NASA je počela sa emitovanjem kvalitetnijih fotografija nastalih tokom sletanja, kao i prvih snimaka površine Crvene planete.

Sletanje "Radoznalosti" na Mars u ponedjeljak išlo je u minut po planu: u 7.22 rover je ušao u atmosferu Marsa, u 7.30 časova otvorio se padobran koji je letjelicu usporio sa brzine od 21.240 km/čas do potpunog zaustavljanja, a u 7.31 - uz oduševljenje u kontrolnom centru NASA, kapsula "Kjuriositi" spustila se na Mars.

Prema signalu koji je stizao sa kompjutera, sve je proteklo u najboljem redu i misija istraživanja Crvene planete mogla je da počne. Prve hi-res fotografije biće dostupne tek za nekoliko nedjelja.

Slijetanjem rovera "Kjuriositi" (koji često nazivaju i MSL - Mars Science laboratory) na Mars, počinje dosad neviđeno dvogodišnje naučno istraživanje u potrazi za dokazima o postojanju života na toj planeti.

Rover je opremljen posebnom plutonijskom, nuklearnom baterijom koja bi trebalo da bude dugovječnija od solarnih ćelija koje su korišćene u ranijim misijama i trebala bi da izdrži barem nekoliko godina.

S udaljenosti od 248 miliona kilometara, u laboratoriji "Jet Propulsion" u Pasadeni akciju je pratilo 1400 naučnika, inženjera i gostiju, a još pet hiljada ljudi sudbinu sonde "Kjuriositi" pratilo je u obližnjem Tehnološkom institutu.

"Kjuriositi" je opremljen "očima" senzorima/kamerama koje gledaju i analiziraju Marsovu površinu. Opremljen je "ušima" putem kojih sluša naređenja koja dolaze iz NASA. "Radoznalost" ima i brojna "usta" kojima može da analizira stijene i prašinu koju će usisati i hemijski analizirati.

Takođe može da buši stijene kako bi izvukla materijal nataložen u donjim slojevima. To je posebno važno kako bi se pronašli organski molekuli koje bi možda mogli biti uništeni na površini. "Kjuriositi" je robot, ali više djeluje da je "pravi" naučnik: skeptičan je, izvodi eksperimentalne kontrole i više puta provjerava svaki rezultat. Ima i jednu veliku prednost u odnosu na ljude – otporan je radioaktivne i toksične materije...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana