Pronađen najstariji znak života na Zemlji?
Naučnici su u udaljenom dijelu sjeverozapadne Australije najvjerovatnije pronašli najstariji znak života na Zemlji - ostatke bakterije koji su stari skoro 3,5 milijardi godina, pišu engleski mediji.
Dokazi o složenom mikrobakterijskom ekosistemu su pronađeni u sedimentima stijena u udaljenom australijskom regionu Pilbara u zapadnoj, dijelu zemlje u kojem se nalaze neke od nasjstarijih stjenovitih formacija.
Jedan od istraživača Dejvid Vejsi, sa Univerziteta Zapadna Australija rekao je da se "najvjerovatnije radi o najstarijem znaku života na Zemlji koji je do sada pronađen".
"Postoji dosta dokaza o životu na Zemlji koji je nastao prije 3,4 ili 3,43 milijarde godina, ali ovo naše otkriće sada pomjera tu granicu u prošlost. Postoje neke tvrdnje o još starijim znacima život ana Zemlji na Grenlandu, ali steijne su tamo toliko deformisane tako da je jako teško utvrditi da li je ono što vidimo zapravo bilo tu na prvom mjestu. Ove novootkrivene mikrobiološke sisteme možemo vidjeti na terenu i pod mikroskopom. Može se pratiti kako bakterije dolaze u interakciju i praktično prave suživot sa sedimentima stijena na kojima se nalaze", dodao je Dejvid Vejsi.
On je takođe saopštio da dugo vremena nije bilo moguće vidjeti stvarne ćelije ali su naučnici otkrili tragove koji su ostali od velikih grupa takozvanih "tepiha mikroba". Njihovi tragovi su otkriveni u dijelu stijene pod imenom Dresser Foundation ", blilzu grada Port Hedland.
"Još uvijek nismo vidjeli stvarne mikrobe, ali smo identifikovali velike strukture zemljišta koje su mikrobi oformili prije nego što su izumrli. Kroz mikroskop vidimo bore i vlakna koja izgledaju kao da su upletena u pjesak, kao i organski materijal, koji zapravo jesu mikrobi, ali su oni razloženi do nivoa da ne možemo da u njima vidimo stvarne ćelije", kaže Vejsi.
Tim naučnika iz Australije i Amerike vjeruje da će ovo otkriće pomoći u traganju za životom i na ostalim planetama
"Ovi "tepisi od mikroba" bi mogli da budu pronađeni i na Marsu.... Ovo nam takođe može pomoći da razumijemo kako je evoluirao život i u kakvom okruženju se to desilo. To bi nas u krajnjem slučaju dovelo do odogovora na vječno pitanje: Kako i kada je od skupa hemijskih ili nekih drugih jedinjenja postao život", zaklučuje Dejvid Vejsi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
