Ovo je najčudnija planeta Sunčevog sistema o kojoj premalo znamo

Ova planeta je četiri puta veća od Zemlje i poput Saturna ima prstenove, ali ne toliko vidljive. Ima barem 27 prirodnih satelita, a posljednji put snimljen je (relativno) izbliza kada je Vojadžer II proletio pored njega 1986.

Međutim, Uran je možda i jedna od najzanimljivijih planeta Sunčevog sistema, zato što je njegova osa rotacije toliko pomjerena, da planeta izgleda kao da je "prevrnuta" na ekvator.

Štaviše, njegova osa se nalazi pod uglom od 97,8 stepeni. (Ako se pitate zašto ne kažemo da je Uranova osa na 82,2 stepena, treba da znate da astronomi definišu uglove kao veće od 90 stepeni u zavisnosti od pravca rotacije).

Šta se desilo s ovom planetom?

Nedugo nakon formiranja Sunca i planeta, u našem komšiluku vladao je pravi haos. Mlade planete su se sudarale, gurale jedna drugu u nove orbite, neke su potpuno odbačene iz sistema, dok su neke vjerovatno udarile u Sunce i zauvek nestale u njegovom plamenu.

Naš Mjesec vjerovatno je nastao kada je neki objekat veličine Marsa udario u Zemlju.

Sunčev sistem kakav vidimo danas je sistem "pobjedničkih planeta", a Uran je očigledno "za dlaku" dobio svoju bitku. Naime, nedugo poslije njegovog nastanka, nešto veliko je udarilo u njega, a to znamo zato što i njegovi sateliti imaju isti nagib ose, kao i planeta.

Kada je došlo do tog velikog sudara, planeta se "prevrnula", a sateliti su se formirali sa osom pod istim nagibom.

To je u velikoj mjeri uticalo na Uran. Dok putuje oko Sunca u svojoj 84 godine dugoj orbiti, njen sjeverni pol je 42 godine okrenut ka Suncu, a narednih 42 od njega.

Dakle, kada biste stajali na sjevernom polu Urana (što je nemoguće pošto je riječ o gasovitoj planeti), Sunce bi vam sjalo 42 godine, a onda bi zašlo iza horizonta i ne biste ga vidjeli decenijama, dok se ponovo ne pojavi.

Uran je na neki način podsjetnik koliko je Zemlja imala sreće kada su se dijelili "kolačići sudbine" za Sunčev sistem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.