Otvorena izložba o Milutinu Milankoviću u Muzeju nauke i tehnike

Tanjug
Otvorena izložba o Milutinu Milankoviću u Muzeju nauke i tehnike

BEOGRAD  - Izložba "Milutin Milanković - 100 godina od reforme Julijanskog kalendara" svečano je otvorena u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, gdje je predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Zoran Knežević ocijenio da je Milanković bio jedan od najvećih, ako ne i najveći srpski naučnik.

Otvarajući izložbu pred brojnim zvanicama i posjetiocima, Knežević je rekao da je Milanković (1879-1958) bio izuzetna pojava u srpskom duhovnom prostoru i da je bio paradigma onoga što danas nazivamo multidisciplinarnošću.

Prema njegovim riječima, Milankovićev "Kanon osunčavanja zemlje" je "najznačajnija knjiga koja je pod krovom akademije napisana".

-Imao je kao osnovno obrazovanje interesovanje za građevinsko inženjerstvo, ali se njegovo interesovanje protezalo i na mnoge druge oblasti. Uspeo je da nauči i sazna sve ono što mu je trebalo kako bi se opremio da se suoči sa izazovom koji je on nazivao 'velikim kosmičkim problemom -  rekao je predsjednik SANU.

Knežević je podsjetio da je Milanković čitav stvaralački vijek proveo radeći, i to najveći dio u skromnoj sredini u Srbii koja je mogla da mu ponudi samo ograničene mogućnosti, dok je najveći dio svojih rezultata i radova ostvario u Kapetan Mišinom zdanju i SANU-u.

Milanković je bio građevinski inženjer, matematičar, astronom, klimatolog, geofizičar, doktor tehničkih nauka, akademik, osnivač katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu.

U svom obraćanju direktor Muzeja nauke i tehnike Zoran Lević je istakao da će publika na izložbi moći da se upozna sa životom i likom naučnika.

Izložba je bazirana na arhivskim dokumentima, bibliografskim podacima, ličnim predmetima, opisima najznačajnijih događaja iz života i rada Milankovića, kao i eksponatima Muzeja nauke i tehnike.

Centralna tema izložbe je stogodišnjica Milankovićeve reforme kalendara, revolucione prekretnice u usaglašavanju dužine kalendarske godine sa dužinom prirodne astronomske godine.

Reforma Gregorijanskog i Julijanskog kalendara koja je vodila izgradnji jedinstvenog, do sada najpreciznijeg Milankovićevog kalendara, prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primijenjena.

Autorski tim izložbe čine autor izložbe i kataloga Slavko Maksimović, muzejski savjetnik Muzeja nauke i tehnike Zora Atanacković i muzejski savjetnik i kustos izložbe Sonja Zimonić, Natalija Gaković koja je dizajnirala izložbu i Marko Jovanović koji je dizajnirao katalog.

Izložba je realizovana u saradnji Muzeja nauke i tehnike i Udruženja Milutin Milanković, a otvorena je do 29. februara 2024. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana