Otkriven krivac najvećeg izumiranja vrsta na Zemlji
Naučnici već decenijama vode rasprave o tome što je pruzrokovalo najveću ekološku katastrofu i izumiranje u istoriji Zemlje kada je nestalo oko 97 posto morskih i 70 posto kopnenih stvorenja
Prema nalazima Seta Brdžisa i Samjuela Bouringa sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu predstavljenim nedavno u novom broju časopisa "Science", glavni krivac za veliko izumiranje na prelazu iz geološkog razdoblja perma u trijas prije 252,28 miliona godina su brojne vulkanske erupcije koje su poplavile drevni Sibir gustom lavom.
Ova teorija nije nova, međutim, naučnici su sada konačno uz pomoć moćnih kompjuterskih programa i detaljne analize i datiranja naslaga u stijenama pronašli dovoljno dokaza da mogu da zaključe svoju geološko-forenzičarsku potragu.
Erupcije su trajale manje od milion godina, međutim stvorile su naslage lave zapremine od oko tri miliona kvadratnih kilometara.
"Uspjeli smo da rešimo vremenski okvir sibirskih erupcija i pokazati da je izlivanje magme prethodilo masovnom izumiranju", rekao je Brdžis.
Ovo je ujedno i jedino poznato veliko izumiranje buba koje su tada bile goleme. Više od dve trećine kopnenih vodozemaca od kojih su neki bili nalik gmizavcima, a drugi sisarima, takođe je nestalo.
Katastrofu su dobro podnijeli retki organizmi, među kojima se posebno ističu kopnene biljke. Poređenja radi, udar asteroida u kom je nestala većina dinosaura uzrokovao je izumiranje 85 posto organizama.
Razne teorije
U naučnim krugovima posljednjih su decenija razmatrane brojne teorije o uzrocima velikog izumiranja. Prema jednoj glavni krivac bile su klimatske promene, prema drugoj udari kometa, prema trećoj raspad superkontinenta, a prema četvrtoj vulkani. Konačan odgovor bilo je teško identifikovati jer datiranje tako starih stijena uglavnom nije dovoljno precizno da bi se moglo sa sigurnošću pokazati prstom u jedan konkretan uzrok.
U svom istraživanju Brdžes i njegove kolege upotrebili su složenu tehniku datiranja na temelju raspada urana u olovo koja ima visoku rezoluciju. Ovom metodom testirali su vulkanske stijene iz Sibira i morske stijene iz Meishana u Kini koje su najbolje očuvani zapisi masovnog izumiranja.
Analize su pokazale da su kineske stijene stare oko 251,94 miliona godina s pogreškom od 37.000 godina. Vulkanske aktivnosti u Sibiru počele su prije nekih 252,28 miliona godina s mogućom pogreškom od oko 11.000 godina, objasnio je Brdžes. Dakle, upravo na vrijeme da uzrokuju kataklizmu.
U prilog "vulkanskoj teoriji" govore i drugi dokazi - hemijski tragovi iz drevnih stijena pokazuju da su u vrijeme izumiranja temperature porasle za osam do 10 stepeni Celzijusa.
Naučnici pretpostavljaju da je magma na svom putu spalila velike količine ugljenika, vodonika i stijena i tako u atmosferu poslala ogromne količine gasova poput metana i CO2 i otrovnih metala.
Kiše na sjevernoj polulopti postale su izuzetno kisele tako da je njihov pH bio sličan kao pH limunovog soka. Takođe postoje dokazi da su se tada promenili odnosi u količinama ugljenika i kiseonika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
