Okean je džinovski organizam
Razni različiti morski mikroorganizmi zajedno funkcionišu u odnosu na okruženje, tako da predstavljaju jedan "džinovski organizam", tvrde istraživači.
Američki naučnici otkrili su da zajednice organizama u okeanima reaguju unisono na promjene u okruženju.
Povezanost između njih još nije najbolje shvaćena, ali otkića upućuju da se stvorenja oslanjaju jedna na druge na isti način kao ćelije u ljudskom tijelu.
Na primer, ako jedna grupa mikroba stvara energiju fotosintezom, koja zatim proizvodi ugljen dioksid, druga grupa mikroba to nekako zna i počinje da apsorbuje taj ugljen dioksid.
Otvoreno more ima ogroman broj pikoplanktona, relativno jednostavnih vrsta života, kakve su recimo morske bakterije.
Mikrobiolozi koji proučavaju divlje morske mikrobe, u odnosu na vrste razvijene u laboratoriji, velikim izazovom smatraju njihovo funkcionisanje.
Kako bi posmatrali svoje subjekte u prirodnom staništu, istraživači Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT) i Istraživačkog instituta u akvarijumu Monterej zaliva koristili su sasvim novi metod prikupljanja morskih mikroorganizama.
Stvorili su robotski uređaj za uzorkovanje koji stavljaju ispod talasa da prikuplja uzorke milijarde mikroba na svakih četiri sata.
Robotski uređaj sačuvao je informacije o tome šta mikrobi "izražavaju" u trenutku zarobljavanja za dalje proučavanje.
Nakon što su uzorci donijeti u laboratoriju, istraživači su pokrenuli najnoviju tehniku analize kako bi otkrili koji geni mikroba su aktivno korišćeni u različita doba dana.
To je urađeno sortiranjem milijardi fragmenata genetskog materijala, a zatim prepoznavanjem specifičnih gena kod specifičnih tipova mikroba.
Tako je stvorena time-lapse montaža dnevnih aktivnosti raznih vrsta mikroba tokom dvodnevnog perioda.
"Prirodnjaci poput sera Dejvida Atenboroua mogu da prate krdo irvasa i vide kako se njihovo ponašanje mijenja iz sata u sat, iz dana u dan i iz nedjelje u nedjelju", kaže Edvard DeLong, profesor na MIT. "Međutim mi do sada nismo uspjeli da pratimo mikrobe na takav način".
Profesor DeLong koji je vođa studije je u izvještaju objavljenom u Otkrićima nacionalne akademije nauka objasnio: "Mi smo bilježili svaki trenutak u životu tih mikroorganizama.
Prije tri godine ne bih ni sanjao da je moguće dobiti ovakvu sliku njihove dinamike".
Dobijena montaža pokazala je da fotosintetski mikroorganizmi koji stvaraju kiseonik, energiju i organska jedinjenja ugljenika korištena u ostatku lanca ishrane, povećavali su svoje aktivnosti vezane za iskorištavane svjetlosti u jutarnjim satima, a noću ih gasili.
Međutim, podvodni svijet otkrio je dio sebe koji naučnici do sad nisu vidjeli.
Nefotosintetski mikrobi koji se hrane jedinjenjima ugljenika djelovali su sinhronizovano sa njima i to na isti način na koji funkionišu sasvim različite grupe ćelija u ljudskom tijelu.
Istraživači smatraju da svi ti mikrobi, bez obzira na to kojoj vrsti pripadaju, reaguju na iste promjene u okruženju, ali na različite načine.
Oni sumnjaju da grupe mikroba rade zajedno kako bi hrana bila dostupna za sve.
Na primjer, neki pikoplanktoni možda konzumiraju velika organska jedinjenja poput proteina i masti.
U procesu oni bi mogli da proizvedu jednostavnija organska jedinjenja – aminokiseline – koje se onda otpuštaju u vodu i služe kao hrana drugim pikoplanktonima.
"Ovakvi rezultati pokazuju nevjerovatnu koordinaciju između morksih mikroba", kaže predstavnik Istraživačkog centra akvarijuma Monterej zaliva.
"Ovo može da objasni zašto je teško ili nemoguće da morski mikrobi u laboratoriji rastu i napreduju".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
