Novo otkriće o čovjekovim precima
Lusi (fosil australopitekusa) je, kako se čini, imala društvo - još jednog pračovjeka koji je takođe hodao, iako je većinu vremena provodio na drveću.
Sve do sada nije bilo dokaza o postojanju još jednog ljudskog rođaka koji je živio u isto vrijeme kada i vrsta kojoj pripada Lusi. Ali, fosilni ostaci sada pokazuju da je prije tri miliona godina živjlo još jedno stvorenje, a to je otkriće koje baca novo svjetlo na evoluciju glavne ljudske karakteristike - hodanja na dvije noge.
Stvorenje se pojavilo kada je međunarodni tim stručnjaka pronašao djelimično očuvano stopalo u istočnoj Africi. Poput Lusi, stvorenje je hodalo uspravno, ali je stopalima i dalje moglo da se hvata za grane drveta. Naučnici kažu da je sada jasno da su razni ljudski rođaci eksperimentisali sa uspravnim hodanjem.
"Ovo je još jedan prozor u riješavanje pitanja kako smo sa primitivnog stopala došli do modernog ljudskog stopala", rekao je AP-u Brus Latimer sa Univerziteta u Klivlendu, koji je bio u timu koji je otkrio fosil.
Brojne čovjekolike vrste postojale su tokom istorije ljudske evolicije, ali ovo je prvi pokazatelj da je u Lusino doba postojala druga vrsta.
Kako je izgledalo ovo stvorenje? Naučnici još ne znaju, jer nisu pronašli lobanju niti zube. Ali je na osnovu stopala jasno da nije riječ o Lusinoj vrsti - "Australopothecus afarensis ".
Rijetkost je pronaći stopalo pračovjeka zbog toga što su kosti krhke i propadaju. Zbog toga su američki i etiopijski naučeni predvođeni stručnjacima Muzeja prirodne istorije iz Klivlenda bili oduševljeni kada su 2009. godine pronašli osam kostiju stopala i prstiju u regionu Afar u Etiopiji, 50-ak kilometara od mjesta gde je Lusi otkrivena 1974.
Analizom kostiju i datiranjem okolne zemlje, tim je zaključio da je riječ o ostacima desnog stopala ljudskog rođaka koji je živio pre oko 3,4 miliona godina. Dok je Lusi imala čovjekolike crte, ovo stvorenje bilo je manje napredno.
Otkriće je objavljeno u listu "Priroda", a autori nisu imenovali novu vrstu jer malo znaju o njoj.
"Ovo otkriće prvi je solidan dokaz da je postojala i druga, različita vrsta" u to vrijeme, rekao je Tom Vajt, direktor Centra za istraživanje ljudskog razvoja na Berkliju.
Sposobnost uspravnog hodanja ključna je karakteristika koja odvaja ljude od majmuna. To što se drugi ljudski rođak pojavio u isto vrijeme kada i Lusi ukazuje da je uspravno hodanje evoluiralo nekoliko puta.
Hod na dve noge je "komplikovana stvar i nije nešto što se odjednom dogodilo", kaže Vilijam Harkurt Smit iz Američkom muzeja ljudske istorije u Njujorku.
Proteklih miliona godina, ljudsko stopalo mijenjalo se kako bi olakšalo uspravan hod. Danas ljudsko stopalo ima stabilan palac koji je u istoj liniji sa ostalim prstima, petu u lukove kako bi težina bila ravnomjerno raspoređena tokom hodanja, trčanja ili skakanja.
Stopalo nove vrste podsjeća na stopalo Ardija (Ardipithecus ramidus) vrste koja je živjela milion godina prije Lusi u današnjoj Etiopiji. Naučnici, međutim, još ne znaju da li je riječ o potomku ili bliskom srodniku.
Kao i kod Ardija, palac na fosilu nove vrste je odvojen od ostatka stopala kako bi olakšao hvatanje za hrane, a stopalo nema luk. Kosti i zglobovi stopala pokazuju da je stvorenje hodalo na dvije noge - makar neko vrijeme.
Naučnici kažu da je teško procjeniti kako je stvorenje hodalo bez poznavanja oblika članaka, koljena ili kukova. Najvjerovatnije nije bilo pretjerano efikasno i gegalo se unaokolo. Takođe, zbog nedostatka luka nije moglo da putuje toliko daleko kao Lusi.
I dok je 1,06 metara visoka Lusi vrijeme provodila u šumi, njeno veoma različito stopalo pokazuje da je bila adaptiranija i da joj je mnogo više odgovaralo da šeta otvorenim poljima za razilku od novootkrivenog stvorenja.
Čovjek koji je pronašao Lusi, Donald Johanson nazvao je novo otkriće "fascinantnim evolutivnim eksperimentom" koji je pokušao da hoda, ali nikada nije u potpunosti uspio.
Izgleda da to stvorenje "nije moglo da se odluči da li želi da živi na drvetu ili na zemlji", kaže Johanson koji je osnivač Instituta za ljudsko porijeklo na Državnom univerzitetu Arizone.
Kakve su šanse da su se ovo dvoje ikada sreli? Čak i da jesu, kažu naučnici, nisu se družili zbog potpuno različitih načina života.
"Svako je živio svoj život", kaže Johanson.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
