Naučnici upozoravaju na buđenje ledenog čudovišta

GS
Foto: Twitter

Satelitski podaci pokazuju da je morski led koji okružuje Antarktik daleko ispod bilo kog prethodno zabilježenog zimskog nivoa što je zabrinjavajuće stanje za područje koje se nekada činilo otpornim na globalno zagrijevanje.

- To je toliko daleko od svega što smo ikada ranije videli. Gotovo je neverovatno - rekao je Valter Mejer koji prati nivo morskog leda u NASA.

Stručnjaci za polarna područja navode da bi nestabilni Antarktik mogao da izazove dalekosežne posledice. Širenje leda u velikim razmerama na Antarktiku reguliše temperaturu planete jer bela površina odbija Sunčevu energiju natrag u atmosferu i ujedno hladi vodu oko kontinenta. Bez svog tog leda koji hladi planetu, Antarktik bi mogao da se iz Zemljinog frižidera pretvori u radijator, upozoravaju stručnjaci.

Led koji pluta na površini Antarktičkog okeana sada mjeri manje od 17 miliona kvadratnih kilometara. To je čak 1,5 miliona kvadratnih kilometara morskog leda manje od septembarskog prosjeka i znatno ispod prethodnih zimskih rekorda. Radi se o površini oko pet puta većoj od Velike Britanije.

Mejer nije optimista i smatra da se morski led neće obnoviti u značajnoj meri.

Naučnici još pokušavaju da utvrde sve faktore koji su doveli do tako niskog nivoa leda, a proučavanje trendova na Antarktiku u svakom je slučaju bilo istorijsko izazovno.

BUĐENjE ČUDOVIŠTA?

U godini kad je oboreno više globalnih toplotnih i temperaturnih rekorda u okeanima, neki naučnici insistiraju na tome da je niski nivo leda mjerilo na koje treba obratiti pažnju.

- Možemo videti koliko je sve to još ranjivije - kaže Robi Malet sa Univerziteta u Manitobi koji je baziran na Antarktiku.

Tanak morski led uz ekstremnu hladnoću i jake vetrove dodatno je otežao posao njegovom timu.

- Postoji rizik da se led odlomi i otpluta u more s nama na njemu - kaže Malet.

Morski led nastaje na kontinentu od marta do oktobra kad je zimsko razdoblje na južnoj hemisferi, da bi se leti uveliko topio, a deo je složenog sistema koji se sastoji od santi leda, kopnenog leda i golemih plutajućih ledenih ploča kopnenog leda koji plutaju uz obale. Deluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprečava zagrijevanje okeana, prenosi Kurir

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana