Naučnici otkrili veliku tajnu ljudskog organizma

Daily Mail
Naučnici otkrili veliku tajnu ljudskog organizma

Naučnici su po prvi put mapirali molekularne "prekidače" koji mogu aktivirati ili utišati određene gene u DNK za više od 100 tipova ljudskih ćelija.

Ovo revolucionarno dostignuće okriva složenost genetskih informacija, a uz još dvadesetak povezanih radova objavljeno je u stručnom magazinu "Nature".

Mapiranje je bilo dio desetogodišnjeg programa američke vlade vrijedno 240 miliona dolara.

Ljudski genom je nacrt za "izgradnju" svakog pojedinca. Epigenom je nešto ističe ili precrtava djelove tog nacrta. Tako ako nečiji genom sadrži DNK koji se povezuje sa kancerom, ali ga "precrtavaju" molekuli u epigenomu, osoba vjerovatno neće razviti kancer.

Pošto je sekvenciranje ljudskog genoma, kako bi se utvrdio rizik od nekih bolesti, sve češća pojava, nametala se važnost otkrivanja uloge epigenoma u svim aspektima zdravlja.

Epigenetske razlike su jedan od razloga zašto jednojajčani blizanci koji imaju identičnu DNK ne razviju uvijek iste genetske bolesti, pa ni kancer.

Ipak, teško je uvrstiti ispitivanje epigenetike u konvencionalnu medicinu.

"Mnogi faktori okruženja i životne navike utiču na epigenom, uključujući pušenje, vježbanje, ishranu, izloženost toksičnim hemikalijama", kaže Manolis Kelis iz Tehnološkog instituta u Masačusetsu, koji je predvodio mapiranje zajedno sa naučnicima iz cijelog svijeta – od Hrvatske do Kanade.

Ne samo da naučnici moraju dešifrovati kako epigenom utiče na gen, nego i kako način života ljudi utiče na epigenom.

Ljudski genom je niz svih DNK na hromozomima. DNK je identična u svim ćelijama – od neurona do srca i kože, a epigenom je taj koji diferencira ćelije.

Nova mapa predstavlja kako se svaki od 127 tipova tkiva i ćelija razlikuje na nivou DNK.

Jedno od otkrića je da su, na primjer, neuroni osoba koje su umrle sa Alchajmerovom bolešću imale epigenetske promjene u DNK zadužene za reakciju imuniteta.

Alchajmer nikada ranije nije posmatran kao autoimuni poremećaj, pa otkriće otvara sasvim novo polje istraživanja.

Epigenetske informacije mogle bi tako da pruže tragove koji će spasavati živote, kaže jedan od autora Šamil Sunjajev, genetičar Brigam and Vumens bolnice u Bostonu.

"Ovo je tek početak decenije epigenetike", kaže Kelis.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana