Najskuplja stvar na svijetu košta 56 biliona evra: Znate li o čemu je riječ?

G.S.
Foto: Ilustracija

Jeste li se ikada pitali koliko košta najskuplja stvar na Zemlji?

Možda mislite da je riječ o zlatu ili rijetkom dijamantu, ali niste ni blizu. 

Najskuplja stvar na svijetu zapravo je nešto što se zove antimaterija. Za nju ste vjerovatno svi čuli, ali teško da vam je pala na pamet.

Ovo je gotovo isto kao obična materija, osim što ima suprotni električni naboj, prenosi Avaz.ba

Antimaterija bi mogla eksplodirati kad bi došla u kontakt s bilo čime što je napravljeno od obične tvari, a to je gotovo sve. To je zbog nespojivosti dviju suprotnih sila, dakle bila bi reakcija.

Ali dok je materija svuda oko nas, antimaterija je izuzetno rijetka. Toliko je rijetka da se može proizvesti samo pomoću Velikog hadronskog sudarača (LHC) CERN-a, što pridonosi visokoj cijeni. 

Iznos od 56 biliona evra po gramu sigurno je puno novca za nešto tako malo.

Impresivna je cijena, pogotovo ako se uzme u obzir da je Međunarodni monetarni fond procijenio vrijednost svjetske ekonomije na oko 104 biliona dolara do kraja prošle godine.

Ako vas cijena odbija, trebali biste znati da je antimaterija izuzetno korisna tvar, iako je nestabilna. Ako se pažljivo rukuje i ne na opasan način, mogla bi biti nevjerovatan izvor energije, a neki čak smatraju da ima sposobnost pogona svemirskih putovanja između galaksija. Međutim, trenutno se koristi u medicinskoj opremi poput skenera za pozitronsku emisiju (PET).

Ovaj skener koristi se kako bi ljekari posmatrali određene funkcije poput protoka krvi. 

Ali korištenje na višem nivou pokazalo bi se izrazito skupo jer je CERN LHC takođe izuzetno skup za održavanje.

Portal Sajens to Go procjenjuje da košta oko 1 bilion dolara godišnje za rad, a dodatni troškovi električne energije iznose 23,5 miliona dolara godišnje.

S obzirom na način na koji CERN mora postići brzinu od 99,99 posto brzine svjetlosti da bi stvorio supstancu, trošak njenog održavanja je nevjerovatan. 

Mogao bi trošiti dovoljno električne energije za napajanje velikog grada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana