Misija Apolo 11 uspjela uprkos slabim šansama VIDEO
Vašington - Svijet će sigurno još dugo pamtiti Nila Armstronga kao prvog čovjeka koji je prošetao površinom Mjeseca.
Ali, takođe je dobro poznata činjenica da američki astronaut vrlo rijetko govori o legendarnom velikom koraku za čovječanstvo.
Zato je poduhvat Aleksa Malija, izvršnog direktora organizacije "Certified Practicing Accountants of Australia", koji je nedavno uspio da uradi jednočasovni intervju s Armstrongom, veliko i prijatno iznenađenje za sve fanove svemirskih istraživanja.
U njemu Armstrong otkriva da je misija "Apolo 11" imala samo 50 odsto šanse da uspije, ali takođe izražava žaljenje što je današnja američka administracija značajno smanjila izdvajanja za Američku agenciju za istraživanje svemira (NASA).
Armstrong kaže da je još kao učenik osnovne škole postao fasciniran svijetom letenja i odlučio da će nekako biti uključen u taj svijet.
Prošao je školu za pilota, a potom je služio u Korejskom ratu. Osam godina poslije njegovog završetka 1961. SAD su uspjele poslati Alana Šeparda na visinu od 187 kilometara u letu koji je trajao dvadesetak minuta.
Ali već 1962. predsjednik Džon Ficdžerald Kenedi je na Univerzitetu Rajs hrabro najavio pripreme za prvi let na Mjesec.
Jaz između leta od 20 minuta, ističe Armstrong, i odlaska na Mjesec bio je tehnički nepojmljiv, međutim, u idućih desetak godina NASA misije "Apolo" testirale su različite dijelove tehnologije pogona, navigacije i komunikacije potrebne za veliko putovanje:
- Mjesec prije lansiranja "Apola 11" odlučili smo da smo dovoljno sigurni da pokušamo sletjeti na površinu. Mislio sam da je vjerovatnoća da se s tog leta vratimo na Zemlju oko 90 odsto, međutim i da je šansa da uspijemo sletjeti iz prvog pokušaja samo 50 odsto. Bilo je toliko nepoznanica o silasku iz lunarne orbite na površinu koje se nisu pokazale u testovima, a postojala je i velika mogućnost da ima nečega što nismo pravilno shvatili te da ćemo se morati vratiti na Zemlju bez slijetanja na Mjesec - objasnio je Armstrong.
Kada su Armstrong i Baz Aldrin u modulu "Igl" silazili prema Mjesečevoj površini kompjuter je za slijetanje izabrao obronke ogromnog kratera prepune velikih stijena.
- To nikako nije dobro mjesto - rekao je tada Armstrong i odlučio da ručno skrene letjelicu prema zapadu do ravnijeg područja u kom nije bilo toliko kamenja. Preostalo im je goriva za samo dvadesetak sekundi leta.
Kada su konačno sletjeli i on izgovorio svoju slavnu rečenicu o "malom-velikom koraku", na Mjesecu ih je čekalo toliko puno posla, rekao je, da nije bilo vremena za neka duža razmišljanja o tome gdje se u stvari nalaze.
Armstrong se u intervjuu osvrnuo i na teorije zavjere prema kojima čovjek nikada nije bio na Mjesecu:
- Ljudi vole teorije zavjere. One su vrlo privlačne. Međutim, mene one nikada nisu zabrinjavale jer sam znao da će jednog dana neko ponovo otići tamo i naći kameru koju sam ostavio - rekao je slavni astronaut.
Ulaganje
Armstrong je pozvao američke vlasti da nastave ulagati u NASA i istraživanje svemira:
- NASA je bila jedna od najuspješnijih javnih investicija koja je inspirisala studente da budu bolji i postižu sve što je moguće postići - rekao je 81-godišnji američki istraživač svemira i izrazio zabrinutost da će reduciranje sredstava za agenciju oslabiti istraživački entuzijazam američke omladine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
