Mars je imao više kiseonika od Zemlje?
Atmosfera na Marsu nekada je bila gušća, toplija i vlažnija nego danas, tvrde naučnici, ali "katastrofalni sudar" sa planetom veličine Plutona, možda je izazvao promjenu vazduha.
Podaci koje je prikupio rover Kjuriositi ukazuju da je "Crvena planeta" nekada imala više kiseonika, nego Zemlja, što je dodatno povećalo vjerovatnoću da je na ovoj planeti nekada cvjetao život.
Ipak, prije više milijardi godina udar planete doveo je do promjene gasova i smanjenja gustine vazduha.
Dr Kris Vebster iz NASA je sa svojim timom istraživao atmosferu, pošto je jedan od teleskopa na Zemlji detektovao iznenađujuću količinu metana u tri regije Marsove zapadne hemisfere.
Prisustvo metana možda je znak da je nekada na ovoj planeti bilo života. Međutim, Kjuriositi nije pronašao metan, što je veliko razočarenje za one koji vjeruju da na toj planeti još ima mikroskopskih organizama.
Na Zemlji, metan je uglavnom proizvod živih bića – od varenja životinja, do raspadanja biljaka, ali gas može nastati i uslijed nebioloških procesa.
Međutim, prošle godine, tim koji je zadužen za Kjuriositi objavio je da ovog gasa nema na mjestu slijetanja rovera, a od tad je prikupljeno više uzoraka vazduha.
Zato NASA planira da na jesen lansira letjelicu koja će kružiti oko Marsa i konačno rješiti misteriju metana.
Misija Viking otkrila je kasnije da je azot drugi najprisutniji gas u Marsovom vazduhu, ali mjerenja Kjuriositija su pokazala gotovo jednako prisustvo azota i argona, stabilnog plemenitog gasa.
"To je manje ili više interesantno otkriće, ali ne mijenja činjenicu da je Mars izgubio najveći dio originalne atmosfere, zbog čega je planeta transformisana u hladnu pustinju", kaže Pol Mehafi iz NASA Godard svemirskog centra koji je zadužen za analizu uzoraka vazduha koje prikupi Kjuriositi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
