Mars: Da li nas očekuje azijska svemirska trka
Indija je lansirala svemirsku raketu na Mars i, ako misija uspije, postaće prva azijska nacija koja će "osvojiti" Crvenu planetu, pa CNN ocijenjuje da je ovim potezom Indija zadala "svemirski udarac" Kini i da trenutno vodi u "azijskoj svemirskoj trci".
Više od polovine svjetskih pokušaja da se stigne do Marsa je propalo - od ukupno 40 propale su 23 misije, uključujući misiju Japana 1999. godine i Kine 2011. godine. Zasad su uspjeli samo Amerikanci, Rusi i Evropljani.
Indijsko lansiranje letilice za Mars, tačno u podne, potvrdilo je i da se "zakuvava" azijsko svemirsko nadmetanje.
"Vjerujem da vođstvo Indije vidi skorašnja dostignuća Kine u svemiru kao pretnju svom statusu u Aziji, pa osjeća da mora da reaguje", kaže za CNN američki profesor Džejms Klej Molc, kojeg "svemirska trka" Indije i Kine podsjeća na hladnoratovsko "prepucavanje" sredinom prošlog vijeka.
Šef Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO) Kopilil Radakrišnan ističe da njegova zemlja ne učestvuje ni u kakvom takmičenju. Ipak, priča je od početka protkana patriotskim elementima.
Premijer Manmohan Sing je misiju vrijednu oko 74 miliona američkih dolara najavio prošle godine, na Dan nezavisnosti Indije (15. avgusta), samo nekoliko dana pošto je propala zajednička misija Rusije i Kine - velikog rivala Indije u regionalnom nadmetanju za status supersile.
Nisu ni svi u Indiji zadivljeni misijom.
Profesor ekonomije u Ekonomskoj školi u Delhiju Džin Drizi sumnja u mudrost odluke da se ulože tolika sredstva za prestižni put na Mars, umjesto da se usmjere na podsticanje razvoja zemlje.
"Koliko god se da se divim indijskoj misiji na Mars kao naučnom dostignuću, ne razumijem hitnost da se tamo stigne", kaže on za CNN, dodajući da bi bilo bolje da su ta sredstva upućena unapređenju zdravstva ili iskorišćavanju solarne energije: "To je primjer kako izgleda kad neko želi da se 'popne na merdevine sa vrha'."
Projekat je kritikovao i bivši šef ISRO Madavan Nair, ocjenivši da je riječ o "traćenju sredstava" i da je misija preskupa.
Nair, koji se godinama zalagao za istraživanje Marsa, objašnjava da je glavni razlog njegovog nezadovoljstva što je za krajnji cilj misije izabrana pogrešna orbita Crvene planete.
Eliptična orbita, za koju kaže da će letjelicu dovesti do najbliže tačke od 360 kilometara od Marsa, dok je najdalja tačka udaljena čak 80.000 kilometara, po mišljenju Naira je "pogrešna za jasno posmatranje planete".
Cilj danas započete misija je da prikupi podatke šta se dogodilo sa vodom za koju se vjeruje da je nekad u ogromnim količima postojala na Marsu, kao i o metanu, ključnom za životne procese na Zemlji, a ukoliko sve prođe po planu, biće potrebno 300 dana da letilica stigne do odredišta.
Dr Krišan Lal sa Indijske akademije nauka, ocijenjuje da je cilj Indije da se pokaže tehnološki, ali je i pitanje "nacionalnog prestiža".
Istorija indijskog svemirskog programa duga je pola vijeka i do prije pet godina njen glavni cilj bio je razvoj tehnologije koja će biti od koristi stanovništvu, kao što je unapređenje telekomunikacione infrastrukture i satelitsko osmatranje vremenskih prilika.
Indijska mreža satelita jedna je od najvećih na svijetu. Godine 2008, Indija se okrenula istraživanju svemira, poslavši letjelicu bez posade na Mjesec.
Profesor Rasel Bojs sa Australijske akademije nauka ističe da Indija misijom na Mars "pokazuje da može" i želi da dokazom o tehnološkim dostignućima pojača svoj međunarodni ugled i profiliše se kao jedna od svjetskih sila.
Profesor Molc, međutim, upozorava da bi "svemirska trka" mogla da podgrije tenzije u regionu, jer je - smatra - indijska misija "jasno vezana za politiku i prestiž, koliko i za nauku".
Indijski profesor Lal se s tim ne slaže: "Svemirska trka? To nije dobro viđenje stvari. Ako pogledate tehnologiju Japana, mi ne možemo ni da se poredimo. Na mnogo načina i Kina je jača od Indije i mi nemamo problem s tim. Po mom mišljenju, svi u regionu pokušavamo da sarađujemo."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
