Koliko dugo ćemo još živeti na Zemlji?
Uslovi povoljni za život na Zemlji će vladati još 1,75 milijardi godina, ali ne i za ljude, tvrde astrobiolozi sa University of East Anglia.
Prema izvještaju koji je objavljen u novom broju časopisa Astrobiology proračun se temelji na udaljenosti Zemlje od Sunca i temperaturama pri kojima će naša planeta zadržati vodu u tekućem stanju.
Tim je inspiraciju i primjere potražio u nedavno otkrivenim planetarnim sistemima. Vođa studije Endrju Rašbi kaže da su svoja predviđanja napravili na temelju koncepta nastanjive zone u kojoj su uslovi na planetama takvi da voda može ostati u tekućem stanju.
"Upotrebili smo modele evolucije zvijezda kako bismo odredili kraj nastanjivog veka planeta kada se ona više neće nalaziti u nastanjivoj zoni. Procijenjujemo da će Zemlja ispasti iz te zone negdje kroz 1,75 do 3,25 milijardi godina', rekao je britanski stručnjak.
Ljudi će morati otići mnogo prije
"Nakon toga Zemlja će ući u tzv. vruću zonu Sunca u kojoj će temperature biti toliko visoke da će mora ispariti. Biće to katastrofa u kojoj će nestati sav život. Naravno za ljude i druge složenije organizme uslovi će postati nemogući mnogo prije, a to se ubrzava antropogenim klimatskim promenama. Ljudi će biti u opasnosti već i nakon malih promena temperature pa će na kraju opstati samo mikrobi u odgovarajućim nišama okoline", objasnio je Rašbi.
Kada gledamo sličan vremenski period unazad, kaže astrobiolog, znamo da je na Zemlji postojao ćelijski život.
"Imali smo insekte prije 400 milona godina, dinosauruse pre 300 miliona i biljke cvijetnice prije 130 milona. Anatomski savremeni ljudi tu su tek posljednjih 200.000 godina pa vidimo da treba zaista puno vremena da se razvije inteligentan život', rekao je i pojasnio kako je važno znati trajanje nastanjivosti neke planete jer ono može biti kraće nego što je neophodno za evoluciju inteligentnih stvorenja.
"Analiza metrike nastanjivosti korisna je jer nam omogućuje da ispitamo potencijal drugih planeta za održavanje života i shvatimo stepen na kojem život može biti negdje drugdje u galaksiji. Naravno, veliki dio evolucije zavisi o sreći, tako da to nije konkretna procjena, međutim, znamo da se složene, inteligentne vrste poput ljudi nisu mogle pojaviti već nakon nekoliko miliona godina jer je bilo potrebno gotovo 75 posto nastanjivog vijeka Zemlje da evoluiraju ljudi", rekao je vođa britanskog istraživanja.
Kuda ići?
Tim s UEA-e uporedio je Zemlju sa osam poznatih planeta koje se trenutno nalaze u nastanjivoj zoni, uključujući i Mars. Otkrili su da svjetovi koji kruže oko manjih zvijezda imaju duža razdoblja nastanjivosti.
"Jedna od planeta na koje smo primjenili naš model je i Kepler 22b koji ima nastanjivi vijek između 4,3 i 6,1 milijardi godina. Međutim, još je nevjerojatniji Gliese 581d koji ima ogroman vijek nastanjivosti između 42,4 i 54,7 milijardi godina. Ta bi planeta mogla biti topla i ugodna 10 puta duže nego što postoji cijeli naš Sunčev sistem. Do danas nismo pronašli planetu koja bi bila analogna Zemlji. Moguće je da nastanjivih planeta, sličnih Zemlji ima u krugu od oko 10 svjetlosnih godina, što je u astronomskom smislu vrlo blizu. Međutim, za putovanje do njih uz savremenu tehnologiju trebale bi nam stotine hiljada godina. Ako ćemo ikada da se selimo na neku drugu planetu, Mars je vjerovatno najbolji izbor. Vrlo je blizu, a ostaće u nastanjivoj zoni sve do kraja života Sunca, još šest milijardi godina", zaključio je Rašbi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
