Kako je milion i po Rusa preživelo opsadu Lenjingrada

Daily Mail
Kako je milion i po Rusa preživelo opsadu Lenjingrada

Tokom 872 dana, oko tri miliona građana Lenjingrada bilo je pod opsadom koja je počela tokom hladne zime 1941. godine. Oko 1.5 miliona ljudi je umrlo od gladi, ali isto toliko ih je uspjelo da preživi. Naučnici su se zato zapitali da li je to puka slučajnost ili nešto više od toga.

 

Analize krvi utvrdile su da su neki od preživjelih imali genetsku mogućnost da izdrže ovakve strašne životne uslove jer su im te genetske mutacije pomogle da im organizam efikasnije koristi i troši energiju.  

Analizirana je krv oko 260 preživjelih, a tehnikom lančane reakcije polimeraze naciljali su i duplirali gene koji utiču na regulaciju metabolizma u bijelim krvnim zrncima.  

Ovaj proces ponovljen je na još 139 osoba sličnih godina koji su živjeli u Rusiji, ali nisu iskusili opsadu. Otkriveno je da su preživjeli, za razliku od onih koji nisu bili pod opsadom, imali 30 posto više šansi da posjeduju genetske varijante koje se vezuju za usporavanje metabolizma. Tačnije, ove varijante su pronađene u proteinu poznatom kao UCP3, a koji utiče na to koliko efikasno ćelije koriste energiju.  

Ljudi sa ovakvim genetskim varijacijama mogu da uzimaju energiju iz hrane i potom je sačuvaju da bi je koristili mnogo efikasnije kada im to bude bilo potrebno nego oni koji nemaju takvu genetsku mutaciju. To znači da su oni pod opsadom Lenjingrada bili sposobni da pametnije rasipaju energiju iz minimalne hrane koju su nabavljali, a da im pritom i tijelo bude toplije.  

- Genetske predispozicije, pored drugih faktora, omogućile su nekim da prežive u tako strašnim uslovima. Ali, takvi geni se nisu pojavili tek tako. Ti ljudi su ih već imali i oko 20 do 30 odsto populacije ima takve markere. Takve mutacije su prednost u opasnim vremenskim uslovima, ali mogu i da budu mana u mjestima sa izobiljem hrane i toplim klimatom - tvrdi profesor Oleg Glotov.  

Profesor Glotov planira da nastavi istraživanje i da razvije veću "biobanku" na Univerzitetu u Sankt Peterburgu i vjeruje da će rezultati moći da pomognu u proučavanju gojaznosti, anoreksije i poremećaja metabolizma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana