Kako će izgledati gradovi budućnosti

Zamislite grad budućnosti. Vidite li čiste ulice, leteće automobile i robote koji obavljaju sve poslove?

Ili je vaša vizija više distopijska, s autoritarnim režimom u stilu Velikog brata, mračnim ulicama prepunim kriminala i ljudima koji su prisiljeni živjeti u hermetički zatvorenim čahurama jer je rat ili neka druga katastrofa učinila grad nemogućim za život.

Niko ne zna šta nam donosi budućnost, ali svi znamo da su sadašnji urbani prostori pretrpani i zagađeni.

Zeleni gradovi

Gradove su u prošlosti oblikovali ljudi, a u budućnosti će ih oblikovati ideje kojih već ima mnogo.

Mnoge od ideja se vrte oko toga da pametnije znači zelenije.

Stručnjaci za održivost predviđaju tzv. ugljično neutralne gradove sa električnim vozilima i biciklističkim rutama, pri čemu će se kvalitet zraka toliko poboljšati da će ono koji rade u uredima po prvi put moći otvoriti prozor.

Vizije zelenih gradova uključuju nebodere koji se utrkuju sa pomičnim staklenicima, visokim povrtnjacima i zelenim krovovima s ciljem da se urbanizacija kombinira s našom pastoralnom prošlošću.

Iza takvih ideja stoji prijeka potreba.

- Gradovi se nalaze na prekretnici - kaže prof. David Gan koji je na čelu laboratorije za digitalnu ekonomiju Imperial Koledža.

- Saobraćajne gužve postaju sve gore, redovi duži, a obustave napajanje energije sve češće.

Nervni sistem grada

Rješenje je možda u umrežavanju.

Mreže senzora će, kako se tvrdi, nuditi podatke o tome kakva je situacija u gradu.

To će omogućiti udruživanje sistema i njihovo učinkovitije funkcionisanje.
Preduzeća poput Simensa, IMB-a, Intela ili Ciska vjeruju da će najpametniji gradovi biti oni koji se umreže.

Mnogi gradovi žele učiniti saobraćajne sisteme pametnijima.

IBM trenutno ima dvije hiljade projekata koji su u toku širom svijeta, od sprečavanja kriminala u Portlandu u Oregonu, preko vodenih baza u Kaliforniji do pametnih sistema javnog prevoza u Zeviangu u Kini.

Vodeći projekat se sprovodi u Rio de Žaneiru, gdje je izgrađen operacioni centar pod nazivom „nervni sistem grada".

Osmišljen kako bi se izborio s poplavama koje su redovno prijetile gradu, ovaj projekat trenutno koordinira trideset vladinih agencija i nudi mobilne aplikacije koje obavještavaju građane o mogućim nesrećama, saobraćajnim gužvama i ostalim problemima.

Moć masa

Činjenica da su velike kompanije jako uključene u projektovanje gradske infrastrukture je navela kritičare da se zapitaju koliko je potrebno da takvi gradovi, kao i kompjuterski sisitemi na kojima su zasnovani, postanu zastarjeli.

Saskia Sasen, podpredsjednica Odbora za globalni razvoj Univerziteta Kolumbija i vodeći stručnjak u oblasti pametnih gradova, povlači paralelu sa poslovnim zgradama iz šezdesetih koje opisuje kao „prostorije sa niskim plafonima koje sada tužno stoje prazne jer su ih napredne tehnologije učinile beskorisnim".
Sasen je zabrinuta zbog privatnosti i uloge koju će građani igrati u ovim velikim planovima IBM-a i ostalih kompanija.

Rik Robinson iz IBM-a je na to odgovorio:

- Ponašanje grada je zapravo ponašanje građana. Ukoliko ovi sistemi ne postanu dio njihovih života, ništa se neće promijeniti.
IBM se u većini projekata na kojima radi konsultuje sa budućim stanarima i gradskim vijećem i sve sheme za prikupljanje podataka zahtijevaju pristanak korisnika, kaže Robinson.
Moć masa će biti presudna za gradove budućnosti, smatra Karlo Rati koji je na čelu MIT-ovog projekta Osjetljivih gradova.

On unaprijed predviđa bitku između onoga što korporacije žele prodati i onoga što je potrebno građanima.

- Zaista pametni, i realni. Gradovi nisu poput vojske koja maršira po pukovnikovom nalogu - kaže Rati.

Američka autorica i urbanistica Džejn Džejkobs je prije nekoliko decenija upozorila:

- Gradovi imaju sposobnost da pruže nešto svima samo zato i samo onda kada su kreirani od strane svih.

Gradovi budućnosti bi trebali imati na umu ovaj savjet.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.