Još više svemirskih letjelica nove generacije pojaviće se 2023. godine

GS
Još više svemirskih letjelica nove generacije pojaviće se 2023. godine

Iza nas je sjajna godina za svemirsku industriju, a očekuje se da iduća bude još bolja. Naučnici tvrde da je godina na izmaku vjerojatno bila najbolja za istraživanje svemira još od 1969. godine.

Velikih događanja bilo je pregršt: od lansiranja svemirskog teleskopa James Webb i raketnog sistema Space Launch Systema (SLS), preko testiranja odbrane od asterioida (misija DART), prve fotografije crne rupe u središtu Mliječnog puta, dovršetka kineske svemirske stanice Tiangong, otkrića mogućeg okeana na Saturnovom mjesecu Mimasu i brojnih egzoplaneta, prenosi BosnaInfo.

1) Veća gužva na tržištu lansiranja

Tokom 2023. godine moglo bi se pojaviti još više svemirskih letjelica nove generacije. Nije riječ samo o velikim raketama koje mogu ponijeti puno tereta poput Starshipa kompanije Space X ili Vulcana iz United Launch Alliance, već i nizu manjih i srednje velikih raketa niskih troškova koje je moguće često koristiti.

Među njima bi mogle biti Terran 1 kompanije Relativity, Rocket 4 (Astra), RS1 (ABL Space Systems), One (Rocket Factory Augsburg)  i Prime (OrbeX).

Ulazak novih letjelica mogao bi spustiti cijene i povećati dostupnost lansiranja. Trenutni veliki igrači moraće se naraditi kako bi zadržali stečenu prednost.

2) Veliki iskoraci u Velikoj Britaniji, Kini i Indiji

Međunarodna svemirska scena nastaviće rasti. Iako se puno očekuje od Evrope, na oku treba držati i Veliku Britaniju, Kinu te Indiju. Britanci bi trebali dobiti svoje prvo lansiranje iz svemirske luke Cornwall, u sklopu projekta Start Me Up Virgin Orbita. Kina je puno napravila tokom ove godine i vjerojatno neće usporiti tokom iduće.

Što se Indije tiče, vjerojatno će Indian Space Research Organization biti prilično aktivna, kao i tamošnji startup Skyroot.

3) Nastavak rasta satelitskih komunikacija i posmatranja Zemlje

Uz lansiranja, tokom iduće godine treba očekivati sve više velikih i malih satelitskih konstelacija, što će povećati pritisak na industrije satelitskih komunikacija i posmatranja Zemlje.

Recimo, Amazonov projekt Kuiper trebao bi napokon krenuti iduće godine, dok bi u njenoj drugoj polovini Pixxel trebao lansirati šest satelita za hiperspektralno snimanje u visokoj rezoluciji.

Budući da se očekuje rast tih tržišta, ne čini se izvjesnim kako će novi igrači izgurati postojeće. Ali, moglo bi doći do većeg prihvatanja usluga kakve nudi, recimo, Starlink i većeg stepena korištenja satelita za, npr. poljoprivredu ili rudarstvo.

4) Upravljanje kapitalom odrediće pobjednike i gubitnike

Makroekonomska situacija je loša. Visoka inflacija, visoke kamatne stope i visok nivo nesklonosti riziku znače kako će do gotovine biti teže doći nego dosad. Već je u 2022. zabilježeno stvarno usporavanje investicija, a kompanije koje su izlistane na berzi nisu pokazale dobre rezultate.

Iako negativni trendovi pomalo posustaju, upravljanje kapitalom biće ključno za preživljavanje startapova. Investitori će tražiti tehničke prednosti i stvarni tržišni potencijal više nego prije.

5) Privatnih astronauta biće više nego ikad prije

Još do prije deset godina ideja privatnih astronauta bila bi smiješna. Tokom prošle godine blizu 20 ljudi je iskusilo podorbitalni let raketom New Shepard kompanije Blue Origin, a još je njih četvoro letjelo do Međunarodne svemirske stanice letjelicom Ax-1 Axiom Spacea.

Taj će broj tokom 2023. godine biti dostignut i premašen. U Ayiomu idući let do Međunarodne svemirske stanice planiraju već početkom godine, a trebao bi krenuti i privatni program svemirskih letova Polaris Dawn milijardera Jareda Isaacsona.

6) Više aktivnosti na Mjesecu i oko njega

Ovu godinu završavamo pothvatom Mission 1 kompanije ispace, prvog svjetskog potpuno privatno finansiranog Mjesečevog landera. U 2023. još će ih krenuti prema najbližem nam nebeskom tijelu: Blue Ghost i Peregrine su među njima, piše Tech Crunch.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana