I 2013. će proći bez smaka svijeta
Dvije komete i dva asteroida će ove godine posjetiti Zemlju, Mesec će dodirnuti Zemljinu sijenku, Rusi i Kinezi će se kretati po svemiru, a startovaće i evropska misija Swarm.
Već 10. 1.2013. pored Zemlje će da prođe jedan od trenutno najpoznatijih svemirskih objekata: asteroid Apofis, nazvan po egipatskom bogu tame Apopu (ili Apopisu). Taj put je između Zemlje i Apofsa i više nego na dovoljnom odstojanju - gotovo 15 miliona kilometara. Astronomi će optičkim teleskopima i velikim radarskim antenama pratiti putanju tog oko 300 metara velikog nebeskog tijela. Jer, Apofis bi mogao i nezgodno da se približi Zemlji: u petak, 13. aprila 2029. Apofis će nalaziti samo oko 30.000 kilometara iznad Zemljine površine. Tada će nam biti bliži od meteoroloških i komunikacijskih satelita u geostacionarnoj orbiti, koja se nalazi na 36.000 kilometara iznad ekvatora.
Sedam godina kasnije Apofis bi čak mogao i da se sudari sa Zemljom. Šanse su, doduše, samo 1 prema 100.000. Udar bi, međutim, imao strašne posljedice. No, već ovaj "susret" u januaru i precizna radarska posmatranja trebalo bi da pokažu da ni Apofis neće udariti u Zemlju.
Opasni kandidati u svemiru
Koliko bi blizak susret s Apofisom mogao da bude sredinom februara će pokazati asteroid 2012 DA14. To tijelo će se približiti Zemlji na 24.000 kilometara razdaljine. No, astronomi govore da nema razloga za uzbunu: udar na Zemlju je isključen. Ali će ljubitelji svemirskih tema moći 15. februara uveče dvogledom da prate kako taj asteroid prolazi pored Zemlje kroz sazvježđa. Osim toga, kako je prečnik tog objekta samo oko 40 metara, mogući udar bi imao vjerojatno samo regionalne posljedice.
Ukoliko je taj asteroid sastavljen od poroznog materijala, pri ulasku u Zemljinu atmosferu bi se gotovo potpuno raspukao. Samo u slučaju da je od metala, mogao bi pri udaru da napravi veći krater.
Susreti s Apofisom i 2012 DA14 će proći bez opasnosti. Međutim, njihova posjeta Zemljinom "komšiluku" pokazuje i podsjeća da je naša planeta stalno izložena opasnosti od kosmičkih bombardovanja. Zato NASA i evropska svemirska organizacija ESA 2013. godine rade na tome da nadograde nadzorne sisteme, prepoznaju opasne kandidate u svemiru i planiraju moguće odbrambene misije. U februaru će jedan odbor Ujedinjenih nacija izdati preporuku o tome kako bi čovječanstvo trebalo da se ophodi s jednom takvom konkretnom opasnosti.
Velike komete u martu i novembru
Da uvijek iznova neočekivani gosti iz dubina Sunčevog sistema dolaze blizu Zemlje pokazuje i primjer komete Panstarss. Automatski teleskopski sistem Panstarr na Havajima je to ledeno tijelo otkrio u martu 2011. On će 10. 3. 2013. dostići svoju najbližu udaljenost od Sunca i time mu biti bliže nego Merkur (najbliža planeta od ukupno osam poznatih iz Sunčevog sistema). Nakon toga Panstarss dalje putuje kroz sazvježđa Ribe i Andromede, čime će biti na perfektnoj putanji za posmatrače tog spektakla sa sjeverne polulopte.
Prema proračunima, kometa bi tada mogla da se vidi golim okom. Ipak, procjene o tome koliko će svijetlo (zj. vidljivo) biti neko nebesko tijelo u prolazu, uvijek su nezgodne.
Kometa ISON bi početkom Adventa 2013. mogla još više da zadivi nego Panstarss na početku godine. To ledeno nebesko tijelo, otkriveno u septembru, 28.11. 2013. će na samo dva miliona kilometra odstojanja proći pored Sunca. Pri tom će se velike količine leda i prašine zasigurno jednostavno istopiti. Ta kometa bi trebalo da se vidi usred dana neposredno pored Sunca kao izuzetno svijetao objekat.
Kosmičke igre svijetla i sjenke, pomračenje Sunca i Meseca, ove godine neće biti u velikoj mjeri na dnevnom redu.
25. aprila će iz Evrope, Afrike, velikog dijela Azije i Australije moći da se vidi tek pomračenje Mjeseca od jedan posto.
3. 11. 2013. će doći do jedinog potpunog pomračenja Sunca ove godine. No, ono će iz južne Evrope biti samo djelomično vidljivo.
Konačan start evropskih magnetnih satelita
Evropski vrhunac astronautike će 2013. biti start tri Swarm satelita u aprilu. Sateliti, koje je proizvela firma Astrijum iz Fridrihshafena, trebalo bi da detaljno istraže magnetno polje Zemlje. S misijom Swarm, ESA utvrđuje svoju vodeću svjetsku ulogu u naučnom posmatranju Zemlje. Te magnetnke sonde su bile gotove već godinu dana, ali zbog problema s ruskim raketama nosačima start je više puta pomjeran.
2013. bi mjerenja na 500 kilometara visine konačno trebala da počnu.
U Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS nastavlja se rutinski posao. U maju bi na ISS-u sa Lukom Parmitanom ponovo trebalo da boravi jedan astronaut ESA-e gdje će imati priliku da pola godine vrši eksperimente u svemirskoj laboratoriji Columbus.
Godinu dana nakon njega bi na putovanje u svemir trebalo da krene njemački astronaut Aleksander Gerst.
Kina takođe planira da pošalje svoje astronaute u malu stanicu Tiangong.
Na političkom planu ti kontakti bi 2013. trebalo da se intenziviraju kako bi se Kina možda ipak uključila kao partner ISS-a. Do sada su Sjedinjene Američke Države to kategorično odbijale.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
