Gorivo iz stijenja moglo bi da skuva planetu

Guardian
Gorivo iz stijenja moglo bi da skuva planetu

Američke kompanije za eksploataciju gasa iz stijenja "svrbe dlanovi" uslijed krize u Ukrajini zbog koje SAD nude Evropi svoj gas umjesto ruskog, ali to donosi veliku ekološku opasnost. "Zemlja bi se mogla skuvati", piše čuvena kanadska analitičarka Naomi Klajn u londonskom Gardijanu.

"Način na koji se Vladimir Putin može pobjediti jeste da se evropsko tržište preplavi prirodnim gasom 'frakovanim' u SAD, ili bi bar industrija koja se time bavi, htjela da nas uvjeri u to", piše Klajn u Gardijanu, dodajući da je američki Kongres već pripremio dva zakona da bi ubrzao odobravanje te kontroverzne tehnološke procedure.

"Frakovanje" (skraćenica od: "hydaulic fracturing" ili "hydrofracturing" - hidraulično razbijanje) je "ekstra prljava tehnologija" trajnog usitnjavanja stijenja u dubokom podzemlju ubrizgavanjem velike količine vode i hemikalija. Iz stijenja izlazi gas - metan koji se hvata na površini, zatim se skupom tehnologijom "super-hlađenja" prevodi u tečno stanje i potom se cjevovodima i brodovima može transportovati i do Evrope.

Zbog velikih rizika koji obuhvataju zemljotrese i trajne geološke i hidrološke poremećaje, kao i zbog visoke cijene, ta tehnologija se malo koristi, ali se smatra neizbježnom za budućnost kada bude nestalo nafte i gasa iz konvencionalnh izvora.

Međutim, u današenje vrijeme "jačanja antiruske histerije", na tome posebno među američkim poslanicima rade kompanije "Šel" i "Ševron" da bi održale profit.

Dok se ranije govorilo o riziku po zemljište, vodu i vazduh od "frakovanja", ovih dana se govori smo o važnosti obezbjeđivanja "energetske sigurnosti", a ona bi dovela do stvaranja energetske zavisnosti Evrope od SAD, primjećuje Klajn.

Izgradnja objekata za toliki izvoz prirodnog gasa iz SAD bi trajala godinama i bila veoma skupa jer samo jedan terminal za tečni prirodni gas - "LNG" ("liquid natural gas ") košta sedam milijardi dolara. Za dopremanje gasa do terminala potrebna je tolika mreža gasovoda i kompresorskih stanica, da bi samo za taj posao trebalo izgraditi i električnu centralu.

"Dok svi ti masivni industrijski objekti budu u pogonu, Njemačka i Rusija bi mogle postati prijatelji, a malo ko bi se sjećao da je krimska kriza bila izgovor kojeg se uhvatila gasna industrija da bi ostvarila davnašnji san o izvozu, bez obzira na to što će 'frakovati' i naselja, i što će skuvati planetu", ukazuje Klajn.

"Frakovanje", piše Klajn u članku, "u atmosferu oslobađa masivne količine metana koji destabiilizuje klimu. Metan je jedan od najmoćnijih 'gasova staklene bašte' jer on toplotu zarobljava u atmosferi 34 puta više nego što to čini ugljen-dioksid - najnovija je procena Međuvladinog panela o promjeni klime iz septembra 2013. Ta posljedica bi trajala više od 100 godina, dok ne opadne koncenracija metana u atmosferi".

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za metan, biohemičar Robert Hauart, sa Univerziteta Kornel, izjavio je u srijedu da je u prvom periodu, od 15-20 godina, potencijal metana za globalno zagrijevanje šokantnih 86-100 puta veći neko ugljen-dioksida: "To je rok u kojem nam prijeti opasnost da sami sebe zaključamo u procesu vrlo brzog zagrijavanja".

Pošto se objekti vrednosti milijardi dolara grade da bi se koristili bar 40 godina, te proizlazi da "mi na krizu naše planete koja se već zagreva, odgovaramo izgradnjom mreže ultra-jakih atmosferskih rerni. Jesmo li poludjeli?" - pita Naomi Klajn.

Već se zna da svijet tehnološki može do 2030. godine u potpunosti preći na obnovljive izvore energije što je takođe konstatovano na Međuvladinom panelu o promjeni klime.

"Znajući to, na Evropljanima je da svoju želju za oslobađanje od ruskog gasa preokrenu u zahtjev za ubrzan prelazak na obnovljive izvore energije... na šta su se obavezali Prokolom iz Kjota" koji važi do 2020 godine, piše Klajn.

Ipak, "to se lako može sabotirati ako svjetsko tržište bude preplavljeno jeftinim fosilnim gorivom 'frakovanim' iz dubokog američkog stijenja", upozorava Naomi Klajn koja ukazuje da, je "odgovor na opasnost katastrofalnog zagrijavanja naš najhitniji enegetski imperativ jer mi jednostavno ne možemo podneti da nam s toga pažnju skrene najnovija marketinška obmana industrije gasa".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana