Golfska struja mogla bi vrlo uskoro doživjeti kolaps: Zemlji prijeti neviđena katastrofa

Sistem vitalnih okeanskih struja koji pomaže u regulaciji klime sjeverne hemisfere mogao bi se urušiti bilo kada od 2025. godine i izazvati klimatski haos, upozorava nova kontroverzna studija. Atlantska meridijalna okeanska struja (AMOC), među kojima je i Golfska struja, upravlja klimom dovodeći tople, tropske vode na sjever i hladne na jug.
 

Ali istraživači sada kažu da bi AMOC mogao skrenuti prema potpunom kvaru između 2025. i 2095., uzrokujući nagli pad temperatura, kolaps okeanskih ekosistema i širenje oluja širom svijeta. Međutim, neki su naučnici upozorili da novo istraživanje dolazi s nekim velikim upozorenjima.

AMOC može postojati u dva stabilna stanja: jačem, bržem na koje se danas oslanjamo i drugom koje je mnogo sporije i slabije. Prethodne procjene predviđale su da će struja vjerovatno prijeći na svoj slabiji način negdje u sljedećem stoljeću.

Ali klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem mogle bi gurnuti AMOC do kritične prekretnice prije nego kasnije, predviđaju istraživači u novoj studiji, objavljenoj u časopisu Natur Komunikations.

Prijelomna tačka

- Očekivana prijelomna tačka, s obzirom da nastavljamo poslovati kao i obično s emisijama stakleničkih plinova, mnogo je ranije nego što smo očekivali - rekla je za Liv Sajns koautorica Sazan Ditlevsen, profesorica statistike i stohastičkih modela u biologiji na Univerzitetu u Kopenhagenu . “To nije bio rezultat gdje smo rekli: "Oh, da, evo ga". Zapravo smo bili zbunjeni”, rekla je još.

Struje Atlantskog okeana rade poput beskrajne globalne pokretne trake koja prenosi kisik, hranjive tvari, ugljik i toplinu širom svijeta. Toplije južne vode, koje su slanije i gušće, teku prema sjeveru da se ohlade i tonu ispod voda na višim geografskim širinama, oslobađajući toplinu u atmosferu. Zatim, nakon što je potonula ispod okeana, voda polako pluta prema jugu, ponovno se zagrijava i ciklus se ponavlja. Ali klimatske promjene usporavaju taj tok. Slatka voda od topljenja ledenih ploča učinila je vodu manje gustom i slanom, a nedavne studije pokazale su da je struja najslabija u više od 1.000 godina.

Područje u blizini Grenlanda gdje južne vode tonu, poznato kao subpolarni vrtlog, graniči s područjem koje pogađa rekordno niske temperature, dok se okolna mora penju do najviših nivoa svih vremena, tvoreći "mrlju" hladne vode koja se neprestano širi. Posljednji put kad je AMOC promijenio način rada tokom posljednjeg ledenog doba, klima u blizini Grenlanda povećala se za 10 do 15 stepeni Celzijevih unutar jedne decenije. Ako bi se isključio, temperature u Evropi i Sjevernoj Americi mogle bi pasti za čak 5 stepeni u istom vremenu.

Promjena struje

Direktni podaci o snazi ​​AMOC-a bilježe se tek od 2004., pa su se za analizu promjena struje tokom dužih vremenskih perioda istraživači okrenuli očitanjima površinske temperature subpolarnog vrtloga između 1870. i 2020. godine, sistem za koji tvrde da pruža "otisak prsta" za snagu AMOC-ovog optjecaja. Unoseći ove informacije u statistički model, istraživači su procijenili opadajuću snagu i otpornost okeanske struje prema njenim sve većim fluktuacijama iz godine u godinu.

Rezultati modela uznemirili su istraživače, ali oni kažu da je njihova provjera samo učvrstila njihova otkrića: prozor za kolaps sistema mogao bi započeti već 2025. godine, a to je sve vjerovatnije kako 21. vijek odmiče.

- Ne smatram se velikim alarmantom. Na neki način to nije plodonosno - rekao je Piter Ditlevsen, profesor fizike i klimatskih znanosti na Institutu Niels Bohr u Kopenhagenu, za Live Science. “Tako da me moj rezultat živcira, u nekom smislu. Zato što je prozor za mogući kolaps tako blizu i toliko značajan da moramo odmah poduzeti mjere.”

Velike nesigurnosti

Okeanografi i klimatski stručnjaci rekli su da, iako studija pruža zabrinjavajuće upozorenje, dolazi s nekim velikim nesigurnostima.

- Ako je statistika robusna i ispravan/relevantan način da se opiše kako se stvarni moderni AMOC ponaša, a promjene se odnoseisključivo na promjene u AMOC-u, onda je to vrlo zabrinjavajući rezultat - rekao je Dejvid Tornalej  profesor nauke o okeanima i klimi na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je Live Science.

- Ali postoje neke stvarno velike nepoznanice i pretpostavke koje je potrebno istražiti prije nego što budemo imali povjerenja u ovaj rezultat - naglasio je još. Drugi klimatski naučnici otišli su toliko daleko da su otkrića pokušali umanjiti, sugerirajući da je “potpuno nejasno” da se promatrana evolucija površinske temperature AMOC-a može povezati sa snagom njegove cirkulacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.