Evo šta bi se desilo kada bi svi vulkani istovremeno eruptirali

GS
Foto: Ilustracija

Kada bi kojim slučajem došlo do istovremenog eruptiranja svih vulkana na svijetu, ne bi sve erupcije bile iste. Dr Metju Vatson, specijalista za vulkane sa Univerziteta u Bristolu kaže da se erupcije vulkana mogu široko kategorizovati u dva različita tipa.

"Prvi plahovit, proizvodi lavu i dosta gasa i drugi koji proizvodi pepeo i gas", objašnjava Vatson, ali dodaje da razliku u aktivnosti kontroliše uglavnom viskoznost magme.

"Što je viskoznost veća, gas teže izlazi, pa je vjerovatnije da će doći do eksplozije". Uprkos ovim podjelama erupcije, ako bi svi vulkani u svetu proradili u isto vrijeme rezultati bi bili katastrofalni na više načina.

Magma ne bi bila jedina koja bi tjerala ljude na bijeg, već i velika količina pepela. Piroklastični tokovi su veoma brzi oblaci mješavine kamenja, gasa i pepela, a dostižu temperaturu iznad 100 stepeni Celzijusa. Ne samo da utiču na ljude koji žive u blizini vulkana, već piroklastični tokovi mogu izazvati razaranja i do 100 milja od lokacije.

Veliki je broj ljudi koji živi u blizini vulkana. Na primjer, oko tri miliona ljudi živi u blzini Vezuva, a oko 130 miliona ljudi živi na ostrvu Java, koje ima 45 aktivnih vulkana.

Međutim, razaranja u blizini vulkana predstavljala bi samo početak. Vulkanski pepeo može da putuje i nekoliko hiljada milja. "Pepeo je prilično neprijatna stvar. Sastoji se od sitnih fragmenata stakla, kristala i stijena", kaže dr Vatson.

On je podsjetio na erupciju vulkana Ejafjadlajekidl na Islandu kada su mnoge svjetske kompanije otkazale letove zbog straha od oštećenja avionskih motora. Pored toga, vulkanski pepeo može da ošteti zgrade i dovede do laganog urušavanja temelja. Udisanje pepela moglo bi da prouzrokuje velike plućne probleme. U suštini život nakon erupcije vulkana bi izgledao ovako: kuća ne bi bilo, ali ni vozila koja imaju motor, a nigdje ne bi mogli da idemo bez gas maski.

Tome može da se priključi i gašenje komunikacija jer pepeo može da poremeti rad satelitskih antena, ali i da blokira radio talase.

Erupcije vulkana mogu izazvati i dugoročne klimatske promjene. Iako obično vulkan povezujemo sa vrelom lavom, ogromna količina pepela i gasa u atmosferi bi zapravo smanjila temperaturu na globalnom nivou. Ipak, na duže staze, ugljen-dioksid koji emituje vulkan doveo bi do zagrijvanja planete, pa tako čovječanstvo danas proizvodi 50 do 100 puta više ugljen-dioksida.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana