Današnje bebe će doživjeti stotu?
Polovina djece koja se danas rađa mogla bi poživjeti i do 100 godina. To su predviđanja njemačkog stručnjaka za demografiju Rolanda Raua sa Univerziteta u Rostoku.
DW: Nijemci su sve stariji. Današnji prosjek životnog vijeka u Njemačkoj je sedamdesetak godina. Tek rođena djeca imaju dobre šanse da doživeti stotu. Šta su uzroci tome?
Roland Rau: „Demografi su spoznali da taj fenomen postoji već 160, 170 godina. Ranije, prije 120 godina, je 25 od 100 novorođenčadi umiralo. Danas umire svako treće ili četvrto od hiljadu rođene djece.
Za tako veliki napredak treba da zahvalimo razvoju medicine. Posljednjih 30 godina smo svjedoci naglog smanjenja mortaliteta novorođenčadi uzrokovanog kardiovaskularnim oboljenjima. U međuvremenu se pacijenti mnogo brže oporavljaju od posljedica srčanog udara. Stjentovi i “bajpasi” pacijentima pomažu da se brže oporave, a i liječenje akutnih simptoma je znatno uspješnije. Šanse za preživljavanje su mnogo veće.
Osim toga, zdravstvena prevencija je u velikoj mjeri napredovala i svakim danom stičemo nova saznanja o rizičnim faktorima. Naši preci ništa nisu znali o holesterolu.
Za mene, kao ljubitelja fudbala, posebno je interesantan kardiovaskularni mortalitet i njegov porast za vrijeme značajnih fudbalskih događanja. Kod muškaraca u Njemačkoj se za vrijeme Svjetskog prvenstva 2006. godine taj broj utrostručio. I to je jedan od načina koji nam omogućava da više saznamo o uzročnicima srčanog udara ili kardiovaskularnih oboljenja.
DW: Šta je najvažnije za trajanje prosječnog životnog vijeka? Koliko su važni geni, stil života i medicina?
Roland Rau: Teško je to reći. Postoje studije u kojima su analizirani različiti činioci i njihov uticaj na životni vijek. Pokazalo se da maksimalno jednu četvrtinu čine genetski faktori. Događaji iz ranog djetinjstva i nasljedne predispozicije čine drugu četvrtinu, a više od polovine određuje način života i napredak medicine.
DW: Na čemu su zasnovane prognoze o trajanju životnog vijeka? Hoće li krive na grafičkm prikazima i dalje nastaviti s rastom?
Roland Rau: Nema iluzija da će biti tako. Često me pitaju kakav uticaj na dužinu života imaju klimatske promjene i ekonomske krize. Moj odgovor je, nemaju nikakav uticaj! Postoje različite statističke metode, ali je u suštini riječ o tome da trendove iz prošlosti treba ugraditi u budućnost.
DW: Znači li to da će ljudi, u slučaju da statistička kriva nastavi da raste, živjeti beskrajno dugo?
Roland Rau: Neće ići tako daleko i ne mislim da mi možemo živjeti beskonačno dugo. Vidimo u zemljama s visokim prosjekom životnog vijeka, kao što su Japan i Francuska, da se svakih deset godina prosječan vek stanovnika produžava za dvije i po godine. To znači da se prosjek svake godine povećava za tri mjeseca, odnosno šest sati po danu.
DW: Znači li to da bi trebalo da se strpimo i što više odgađamo vrijeme rođenja deteta, ako želimo da naši potomci duže žive?
Roland Rau: (smijeh) Da, moglo bi se tako interpretirati, iako ja to nikada nisam posmatrao iz te perspektive.
DW: Ja sam nepušač, ne konzumiram alkohol gotovo nikad i bavim se sportom. Šta bih još mogao da uradim kako ne bih živio 79 ili 82 godine, kao što ste predvidjeli, već 85 ili 90 godina?
Roland Rau: Nažalost, vi ne možete isključiti velike faktore rizika, jer je činjenica da ste ljudsko biće. U svim zemljama žene u prosjeku žive duže od muškaraca. Recimo, zimi bi trebalo toplije da se oblačite, jer je poznato da je u zimskom periodu smrtnost veća za 20-30 odsto. To znači da se tada povećava rizik od smrtnosti uzrokovane oboljenjima disajnih puteva ili trombozom.
Ja svojim studentima stalno govorim da će ako budu slušali preporuke svojih majki, kao što su savjeti da ne puše, ne piju, da se bave sportom, već sve uradili za svoje zdravlje. Sve ostalo zavisi od napretka medicine. I tu se relativno malo toga može lično učiniti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
