Da li su delfini zaista pametni?
Njihov društveni život je veoma složen i vrijeme provode uglavnom u organizovanim većim grupama. Njihovo srce kuca brže kada vide da neko od "članova porodice" pati. Oglašavaju se veoma upečatljivo kada otkriju hranu ili potencijalnu opasnost.
Pojedini eksperimenti pokazali su da mogu čak i da predvide budućnost. Međutim, najnovija studija tvrdi da delfini nisu toliko inteligentni kao što smo mislili.
Zoolog Džastin Greg tvrdi da delfini nisu toliko inteligenta stvorenja kao što ih ljudi doživljavaju. Njegova najnovija knjiga pod nazivom "Da li su delfini zaista pametni" preispituje brojne, kako on navodi, mitove o inteligenciji delfina.
Nakon što je godinama proučavao ponašanja ovih morskih životinja u okviru rada na projektu "Dolphin Communication Project ", Greg je došao do zaključaka koji osporavaju izvanrednost delfina, prenosi "Spiegel".
"Treba da prestanemo o njima da pričamo kao o posebnoj životinjskoj vrsti", tvrdi Greg. "Mnoge druge životinje, od ajkula do pacova, vode podjednako sadržajne živote."
Kao jedan od primjera negativnih mitova, on navodi kokoške, koje su prema njegovom mišljenju nepravedno ocijenjene kao ne baš inteligentne životinje. Od dodaje kako su izvjesni oblici ponašanja kokošaka uočeni i kod delfini, samo što se u slučaju drugih posebno ističu kao naročito napredni, ali bez ikakve potrebe za tim.
Sa njim je saglasan i neuroetolog Pol Mandžer koji dodaje: "Stavili smo delfine na tron bez razloga, i mnoge naše želje smo projektovali na njih."
To da delfini imaju svoj sofisticirani način komuniciranja, kompleksniji mozak, samosvijesnost i sposobnost koriščenja različtih alatki, potpune su besmislice, tvrdi Mandžer. On ide toliko daleko da tvrdi kako su delfini u pojedinim slučajevima na nižem razvoju od zlatnih ribica.
"Kada stavite zlatnu ribicu u akvarijum, ona bar pokušava da iskoči i spase se, dok delfini uhvaćeni u mrežu ni ne pomišljaju na oslobođenje", navodi Mandžer.
Međutim, zbog brojnih drugih nalaza koji idu u prilog inteligenciji delfina, Karstin Brensing, morska biologičarka zaposlena u WDC organizaciji (Whale amd Dplphina Concervation), tvrdi da je Gregova teza "čista glupost".
"Oni iz vida gube cjelokupnu sliku, poredeći pojedine osobine delfina sa osobinama drugih životinja. To biste isto mogli da uradite i sa ljudima i da tako dokažete kako nismo mnogo inteligentni", smatra Brensing.
Priču o inteligenciji delfina pokrenuo je sredinom prošlog vijeka neurolog Džon Lili koji je tim životinjama pripisao posebna svojstva, zbog čega su dobila status pametnih životinja. Nizom eksperimenata on je otkrivao, jednu po jednu, zadivljujuće osobine delfina koje su do tada bile pripisivane samo uglavnom ljudskoj vrsti.
Poseban značaj u priči o inteligenciji delfina zauzimaju i podaci o njihovom mozgu, ako se zna da veličina/težina mozga i njegova aktivnost korespondiraju sa veličinom organizma. U slučaju ljudi, mozak čini dva posto tjelesne težine. Kod šimpanze taj procenat iznosi 0.9, baš kao i kod delfina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
