Da li ste znali za ove nevjerovatne činjenice o svemiru?

Dnevnik.hr
Da li ste znali za ove nevjerovatne činjenice o svemiru?

Kad pogledate u noćno nebo i prema zvijezdama, da li se često pitate koliko je svemir velik ili jesmo li sami u svom tom nepreglednom nebeskom prostranstvu?

Kad je riječ o svemiru, zaista se možemo puno toga zapitati o njegovim karakteristikama, fenomenima i drugim zanimljivostima. Jedini je problem što na veliku većinu tih pitanja zapravo nemamo odgovore.

Ipak, Mashable je na jednom mjestu okupio možda 8 najnevjerovatnijih činjenica o svemiru:

1. Neutronske zvijezde rotiraju oko svoje ose 600 puta u sekundi

Navedene zvijezde jedan su od mogućih evolucijskih završnih tačaka zvijezda velikih masa. Nastaju nakon urušavanja jezgra umiruće zvijezde u supernovi i nakon toga rotiraju oko svoje ose ekstremno brzo zbog svojih fizičkih svojstava. Neutronske zvijezde mogu rotirati brzinama između 60 i 600 okretaja u sekundi.

2. Čitav svemir je u potpunosti tih

Zvuku treba medij (poput zraka) da bi mogao da putuje. Kako u svemiru ne postoji atmosfera, svemir će zauvijek ostati jezivo tih. Ipak, radio talasi bez problema mogu da putuju svemirom pa komunikacija nije nemoguća, jedino što se baš nećemo dovikivati preko svemirskih prostranstava.

3. U svemiru postoji nemjerljiv broj zvijezda

Mi zapravo zaista ne znamo koliko svemir ima zvijezda. Trenutno samo procijenjujemo koliko zvijezda se nalazi u našoj galaksiji, Mliječnom putu. Kad taj broj pomnožimo s najboljom procijenom broja galaksija u svemiru i upotrebimo matematiku dobiju se suludo velike brojke.

Australijski nacionalni univerzitet je u studiji dao procjenu na 70 sekstilijuna zvijezda u svemiru. To je 70.000.000.000.000.000.000.000 zvijezda, otprilike, ako koju dodamo ili oduzmemo.

4. Otisci stopala američkih astronauta iz programa Apolo na Mjesecu, tamo će ostati vjerovatno narednih 100 miliona godina

Mjesec nema atmosferu, pa tako nema ni vjetrove da ih zametu, kao ni vodu da ih erodira ili ispere. Drugim riječima, ljudska vrsta bukvalno je ostavila trajan otisak na površini Mjeseca. Ipak, površina Mjeseca se mijenja zbog mikrometeorita, koji stalno padaju na njegovu površinu. Jedino što je ta promjena toliko spora da se čini kao vječnost, a iz perspektive običnog smrtnika, složićete se, 100 miliona godina je poput viječnosti.

5. 99 posto mase Sunčevog sistema čini samo Sunce

Sunce ima toliku gustoću, da ono predstavlja zapravo 99 posto mase sistema kojim vlada u gravitacionom smislu.

Sunce je zvijezda G-tipa što znači da se svake sekunde u njegovoj unutrašnjosti 600 miliona tona vodonika pretvara u helijum putem nuklearne fuzije. To znači i da Sunce proizvodi oko četiri miliona tona materije u energiju kao nusprodukt istovremeno.

6. Više energije sa Sunca padne na Zemlju za sat vremena nego što čitava planeta potroši tokom godinu dana

Ta činjenica dobija poseban značaj kad se s njom uporedi podatak da se globalna energija na Zemlji proizvodi samo manje od 0,1 posto iz Sunčeve energije.

Iako je tehnologija za korišćenje sunčeve energije skupa i nepouzdana u svim vremenskim uslovima i noću, korišćenje iste se povećava za 20 posto na godišnjem nivou u posljednjih 15 godina.

7. Ako se dva komada istog metala dotaknu u svemiru, oni će se trajno spojiti i tako zavijek ostati spojeni

Taj nevjerovatan efekat se zove hladno zavarivanje i događa se zato što atomi individualnih metalnih objekata nemaju nikakvog načina da prepoznaju da su dio dva zasebna komada metala. Drugim riječima, nema atmosferskog medija poput vazduha ili vode.

Ta spoznaja ima velike implikacije u metalnim konstrukcijama u uslovima vakuma.

8. Najveći asteroid ikad snimljen je mamutski svemirski kamen koji astronomi zovu Ceres

Širina Ceresa je 960 kilometara i on je daleko najveći asteroid u pojasu asteroida i predstavlja trećinu njegove ukupne mase. Njegova površina ekvivalent je površini Indije ili Argentine.

Vodi se i debata oko toga da li je Ceres prevazišao kategoriju asteroida i prešao u kategoriju patuljastih planeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana