Da li je vještačka inteligencija zaista pretnja čovječanstvu?
Prije nekoliko dana, Stiven Hoking dao je intervju za BBC u kom je rekao da će potpuni razvoj vještačke inteligencije označiti kraj čovječanstva. Međutim, koliko su njegove strepnje opravdane?
Ben Medlok, jedan od osnivača britanske firme Swiftkey, koja je unapredila Hokingov sistem za komunikaciju, smatra da je naša odgovornost da imamo u vidu i loše i dobre posljedice razvoja vještačke inteligencije.
Ipak, on je skeptičan u pogledutoga koliko smo blizu potpunom razvoju takve tehnologije.
"Osnivači te grane, među kojima je i Alan Tjuring, bili su pretjerano optimistični u pogledu toga šta mogu da postignu sa vještačkom inteligencijom", kaže on.
Medlok ističe da je postignut djelimičan uspjeh u pogledu složenih zadataka, poput upotrebe mašina u prevođenju sa stranih jezika, ali vjeruje da je replikovanje procesa ljudskog mozga daleko od nas.
"Potcjenjujemo prirodu i naše okruženje i složenost čovjekovog uma", objašnjava on. "Svaku spekulaciju o izvjesnosti potpuno razvijene vještačke inteligencije treba uzeti s rezervom".
Iako Medlok nije jedini koji vjeruje da se prerano brinemo za posljedice takvog napretka tehnologije, mnogi uviđaju etičke probleme koji okružuju tehnologiju u fazi u kojoj je danas.
Google, koji je kupio britansku AI firmu DeepMind ranije ove godine, otišao je predaleko ispitujući ovu temu.
Osnivač DeepMinda Demis Hasabis rekao je ranije da je potpisao prodaju samo zato što je Google garantovao da tehnologija nikad neće biti upotrebljena u vojne svrhe.
To naravno zavisi od dugoročnog gledišta Googleovog komiteta za etiku i ne postoje garancije da se vlasnici Googlea za 50 godina predomisliti.
Cijelo pitanje je razrađeno i u izvještaju dve akademije na Oksfordu pod nazivom "Robo-ratovi: Regulisanje robotskog naoružanja" koji ukazuje na potrebu za zakonima koji će tačno definisati takvo oružje u ratovima 21. vijeka.
"Naročito sam zabrinut za situacije u kojima se čovjek isključuje iz čina ubijanja i rata", kaže dr Aleks Leveringhaus, vođa studije.
On ističe da vještačka inteligencija već počinje da se upliće u naoružanje.
"Sofisticirani sistemi mogu da uđu u područje i potraže mete, a da niko ne mora da pritisne ni dugme", objašnjava on.
Međutim, Leveringhaus koji je prema sopstvenom priznanju više filozof nego IT stručnjak, oprezan je u pogledu toga ima li ičeg novog u takvim dilemama.
On ističe da su slična etička pitanja već bila postavljana u svakoj fazi razvoja ratnog naoružanja, još od dolaska artiljerije koja je omogućila ubijanje neprijateljskih vojnika, do automatizacije ratnih letjelica bombardera.
Leveringhaus ipak smatra da je opažanje Stivena Hokinga na mjestu.
"Potrebna nam je društvena debata o vještačkoj inteligenciji. To je važna tema", kaže on.
Potreba za takvom debatom sve je hitnija, zbog naglog tehnološkog razvoja. Prošle nedjelje britanska vlada najavila je tri projekta automobila bez vozača, a Medlok smatra da se u autonomnim vozilima kriju brojni etički problemi.
"Imamo tradicionalan zakonski sistem koji se bavi slučajevima u kojima su ljudi ti koji upravljaju vozilom", objašnjava on.
"Ako imamo auto bez vozača, možete li zamisliti scenario u kom računar u nekoj opasnoj situaciji u saobraćaju, treba da odluči da li će da zaštiti putnike automobila, ili one koji se nalaze oko njega".
Takva vrsta dilema javljaće se u raznim oblicima u zavisnosti od toga do kojih će sve pora društva doprijeti pametne mašine.
Hokingova teorija o tome da će nas vještačna inteligencija učiniti izlišnim, možda jeste daleka, ali nam se već sada postavlja pitanje koliko slobode treba da damo pametnim uređajima koji nas okružuju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
