Da li će nauka poništiti Boga?

Iako i dalje postoje određene kosmičke misterije, Šon Kerol, teoretski kosmolog sa Instituta za tehnologiju u Kaliforniji, vjeruje da će vremenom uspjeti da da odgovor na sva pitanja koja nedostaju, a samim time, neće ostaviti prostora za vjerovanje u božansko.

Kerol smatra da se sfera Boga znatno smanjila u modernim vremenima, kako su fizika i kosmologija uspjele da bolje objasne porijeklo i početak evolucije univerzuma.

„Kako učimo o kosmosu, postoji sve manja potreba da se pomoć traži van nauke".

On misli da će se sfera božanskog uticaja vremenom svesti na nulu. Međutim, da li nauka može da objasni baš sve?

Početak vremena

Sakupljeno je mnoštvo dokaza koji favorizuju kosmološku teoriju Velikog praska i ideju da se univerzum proširio iz vrelog, beskrajno zgusnutog stanja, u trenutno, hladnije i šire stanje. Kosmolozi mogu da naprave tačan model šta se dešavalo 10^-43 sekundi nakon Velikog praska pa sve do sada, međutim, djelić sekunde prije toga i dalje je pod velom misterije.

Pojedini teoretičari pokušali su da izjednače trenutak Velikog praska sa opisom kreacije svijeta datom u Bibliji i drugim religioznim tekstovima, i kao jedino logično objašenjenje nameće se tvrdnja da je Bog pokrenuo inicijalnu eksploziju.

Međutim, po Kerolovom mišljenju, napredak nauke eventualno će eliminisati bilo kakvu potrebu za postojanje božanske intervencije.

Cilj modern fizike jested a se formuliše teorija koja će objasniti i opisati kompletan univerzum, od subatomskog do astrološkog nivoa. Takva teorija, nazvana "kvantna gravitacija", moraće da pokaže šta se tačno desilo, i šta je prethodilo Velikom prasku.

Pojedini naučnici smatraju da je Veliki prasak, umjesto trenutka kada je vrijeme počelo da postoji, on zapravo "tranzicioni korak u evoluciji univerzuma".

Jedan takav model pretpostavlja da se svemir ponaša poput balona koji se konstantno naduvava i prazni. Po njemu vrijeme nikada nije imalo svoj početka.

Druge teorije kvantne gravitacije koje ispituju kosmolozi previđaju da je vrijeme zaista počelo sa Velikim praskom. Ova verzija takođe ne pominje jasnu ulogu Boga u tim dešavanjima. Ne samo da ona opisuje evoluciju univerzuma od Velikog praska, već je i u stanju da objasni kako je vrijeme započelo na samom početku.

"Ništa u činjenici da je postojao prvi trenutak vremena ne nagoveštava niti podrazumjeva da je bio potreban eksterni uticaj da dovede univerzum do tog trenutka", smatra Kerol.

Nauka sa sve više detalja uspjeva da sklopi ovu slagalicu bez ikakve potrebe za božanskom intervencijom.

"Veliki prasak mogao je da se desi samo zato što su u tom trenutku postojali zakoni fizike. Zakoni fizike mogu da stvore univerzum", izjavio je Aleks Filipenko, astrofizičar sa Univerziteta u Kaliforniji.

Zašto?

Još jedna uloga Boga jeste da je on sam razlog postojanja univerzuma. Čak i ukoliko kosmolozi uspiju da objasne kako je univerzum nastao, i kako je tako fino naštimovan za postojanje života, postavlja se pitanje kako je moguće postojanje nečega naspram ničega?

Previše ljudi na ovo pitanje odgovoriće da je razlog Bog.

„Kompletnoj naučnoj teoriji koja objašnjava i podrazumeva sve u univerzumu nije potrebno objašnjenje sa neke druge strane. Bog bi u jednoj tako organizovanoj teoriji samo predstavljao smetnju pošto ona sama po sebi radi bez božanske pomoći", tvrdi Kerol.

Sa druge strane, Kerol smatra da Bog ima svoju svrhu van naučnog domena pošto određena psihološka istraživanja pokazuju da vjerovanje u njega motiviše ljude da prate pravila dok vjera u život nakon smrti pomaže ljudima da se izbore sa osećanjima tuge i strahom od smrti.

„mi nismo dizajnirani na nivou teoretske fizike. Ono što je većini ljudi bitno jesu stvari koje se dešavaju na ljudskom nivou a ne na teoretskom", izjavio je Denijel Kruger, evolucioni psiholog sa Univerziteta u Mičigenu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.